Meteorski pljusak Perzeidi jedan je od ljepših ljetnih događaja. Saznajte 10 zanimljivosti o Perzeidima, koje sažimaju sve što o njima trebate znati. A na samom kraju teksta pročitajte kako i odakle promatrati Perzeide 2020. godine 🙂

A možda će vas zanimati i:

Meteorski pljusak Perzeidi: zašto sv. Lovro plače?

1) Perzeidi su meteorski pljusak koji „pljušti“ svake godine u kolovozu

Do „pljuska“ dolazi zbog toga što svakoga ljeta (na sjevernoj nebeskoj polutci), u srpnju i kolovozu, Zemlja prolazi kroz oblak ostataka koje je za sobom ostavio komet Swift-Tuttle.

2) Komet Swift-Tuttle Sunce obiđe jednom u 133 godine

Zadnji put nam je u susjedstvu bio 1992. godine. Trenutačno se nalazi u dalekim krajevima Sunčeva sustava, a sljedeći ga put u gostima očekujemo 2126. godine.

Animacija gibanja kometa Swift-Tuttle u svojoj sto trideset trogodišnjoj orbiti oko Sunca, od 1980. do 2135. godine. Izvor: JPL Small-Body Database Browser; obrada: Astroučionica

3) Komet Swift-Tuttle najveće je poznato tijelo koje redovito posjećuje naše susjedstvo

Jezgra kometa Swift-Tuttle promjera je otprilike 26 kilometara, što taj komet čini najvećim tijelom koje redovito obilazi Zemlju u relativno bliskome susretu. Promjer mu je višestruko veći od hipotetskoga tijela za koje se pretpostavlja da je uzrokovalo izumiranje dinosaura na Zemlji.

4) Do traga meteora dolazi zato što sagorijeva u atmosferi

Kada Zemlja na svojoj godišnjoj putanji oko Sunca, između otprilike 17. srpnja i 24. kolovoza, prolazi kroz oblak krhotina i zrnaca prašine, koje je za sobom ostavio komet Swift-Tuttle kad je bio u blizini Sunca, te krhotine i prašina ulaze u Zemljinu atmosferu i u njoj sagorijevaju zbog trenja koje tada nastaje. Kako sagorijevaju u atmosferi, tako se na nebu, gledajući sa Zemlje, vidi pravi ”pljusak” meteora. U narodu se ta pojava naziva zvijezdama padalicama ili nebeskim krijesnicama.

Meteor Perzeida veličine otprilike 10 milimetara izgara u atmosferi (14. kolovoza 2019. u Berlinu); izvor: Bautsch, CC0

5) Meteori Perzeida jure!

Zamislite ovo! Brzina zrnaca koja ulaze u Zemljinu atmosferu iznosi otprilike 216 tisuća kilometara na sat (60 kilometara u sekundi)! Zrnca su uglavnom velika poput zrnaca prašine, a ponekad poput špekule i izgore u atmosferi prije nego što stignu do Zemlje.

6) Ljeti nije vruće samo nama, nego i meteorima Perzeida!

Kada zrnce uđe u atmosferu, sabija je prolazeći kroz nju i tako je zagrijava. Pritom se temperatura meteora može popeti na više od 1500 °C te će većina meteora pri toj temperaturi ispariti. Hlađenje atmosfere i isparavanje zrnca vidimo kao „zvijezdu padalicu“, odnosno svjetlosni trag na noćnome nebu.

7) Ponekad se pojavi i pokoja vatrena kugla!

Meteori Perzeida sagorijevaju na visini od otprilike 80 do 160 kilometara iznad Zemlje. Neki se meteori pri tom procesu mogu rasprsnuti, što mi na Zemlji vidimo kao bljesak koji se naziva vatrenom kuglom, a koji katkad prati i eksplozija, koju možemo čuti.

Definicije i ilustracije meteora, asteroida, meteoroida, meteora, meteorita i vatrene kugle; izvor: Canadian Space Agency, obrada: Astroučionica
Ilustracija razlike između kometa, asteroida, meteoroida, meteora, meteorita i vatrene kugle; izvor: Canadian Space Agency, obrada: Astroučionica

8) Što tragovima daje boju?

Boja traga ovisi o sastavu meteora i brzini kojom on prolazi kroz atmosferu. Kako pojedini slojevi meteora isparavaju i bivaju ioniziranima, tako svjetlo traga može mijenjati boju ovisno o sastavu slojeva – boja traga ovisit će o metalnome sastavu meteora i vrućoj plazmi atmosfere kroz koju on prolazi, i u kojoj sagorijeva. U tragovima Perzeida potvrđeni su kalcij (ljubičasta), magnezij (plavozelena), natrij (žutonarančasta), kisik (crvena), željezo (žuta) te ioni drugih elemenata. Za Perzeide najtipičnija je zelena boja kad ulaze u atmosferu i žutoljubičasta ako se uspiju probiti do njezinih nižih slojeva.

Perzeidi, Petrova Gora, hrvatska, fotografija: Boris Štromar
Perzeidi, Petrova Gora, Hrvatska; fotografija: Boris Štromar

9) Zašto se zovu Perzeidi i suze svetog Lovre?

Meteorski pljusak naziva se Perzeidima jer se čini kao da nastaje iz zviježđa ”Perzej”. Naime, iako se meteori mogu opaziti po cijelome nebu, kada bismo putanju svakog od njih pratili do njegova ishodišta, uvijek bismo došli do jedne točke (radijant), koja se nalazi u zviježđu Perzej na sjevernoj nebeskoj polutci (a sa sjeverne polutke je meteorski pljusak i najvidljiviji). U narodu ova je pojava poznata i pod imenom suze svetog Lovre, a taj naziv dobila je zato što se vrhunac meteorskoga pljuska otprilike poklapa sa spomendanom svetog Lovre (koji se slavi 10 . kolovoza, na dan kad je umro mučeničkom smrću).

Zviježđe Perzej i ostala zviježđa oko njega 12. kolovoza 2020. godine u 3:35 sati; izvor: Stellarium
Zviježđe Perzej i ostala zviježđa oko njega 12. kolovoza 2020. godine u 3:35 sati; izvor: Stellarium

10) U lovu na Perzeide: kada, kako i odakle promatrati Perzeide 2020. godine?

Vrhunac pljuska bit će od 11. do 13. kolovoza 2020. (kad Zemlja prolazi kroz najgušći dio ostataka kometa Swift-Tuttle), međutim Perzeide ćemo moći dobro vidjeti i tjedan prije i tjedan poslije. Na vrhuncu pljuska očekuje se 40-ak meteora u sat vremena. Iako će Mjesec u zadnjoj četvrti na vrhuncu pljuska pomalo smetati, nakon 17. kolovoza 2020. neće više biti vidljiv na nebu, što će nam olakšati promatranje Perzeida.

Za promatranje Perzeida ne treba vam skupa oprema; sve što vam treba su vaše oči i što mračnija lokacija s koje vam se pruža pogled na otvoreno nebo. Kad onamo stignete, dajte očima desetak minuta da se priviknu na mrak i uživajte. A za svaki slučaj, ponesite sa sobom i nešto topliju odjeću. Najbolje se vide pred zoru.

Meteorski pljusak Perzeidi: zašto sv. Lovro plače?

Promatranje metoera
Za promatranje Perzeida ne treba nam skupa oprema; sve što nam treba su naše oči i što mračnija lokacija s koje nam se pruža neometan pogled na otvoreno nebo.

Naslovna fotografija: Boris Štromar