Astronomi i astrofizičari šaljiva su bića pa tako često smišljaju zanimljiva imena za astronomske pojave, koja se potom ustale u struci. Tako na nebu imamo patuljke, divove i superdivove, crne rupe, koje će nas špagetificirati počnu li nas usisavati, a svemir je nastao velikim praskom i najvećim ga dijelom čine tamna tvar i tamna energija. Pa, krenimo redom.

Pretplatite se na Youtube kanal Astroučionice i budite u toku
Pretplatite se na Youtube kanal Astroučionice i budite u toku 🙂

1) Patuljci i divovi

Zvijezde se razlikuju po (površinskoj) temperaturi, sjaju (luminozitetu) i veličini. Zvijezde slične površinske temperature (ili spektralnog tipa) mogu se itekako razlikovati po veličini, pa tako mogu biti patuljci ili divovi (ili čak superdivovi). Ovo je početkom 20. stoljeća otkrio danski astronom Ejnar Hertzsprung, prema kojemu se naziva jedan od najvažnijih dijagrama u astronomiji, Hertzsprung-Russelov dijagram, prema kojemu se klasificiraju zvijezde. A jeste li znali da se i naše Sunce ubraja u patuljke 🙂 ?

Hertzsprung-Russelov dijagram
Hertzsprung-Russelov dijagram; izvor: ESO, CC BY 4.0, prilagodba: Astroučionica

2) Crna rupa

Iako se naziv „crna rupa“ ponegdje spominjao i početkom 1960-ih, zaživio je tek od 1967. godine kad ga je američki teorijski fizičar John Wheeler upotrijebio u jednome svojem predavanju. Izjavio je da mu je taj pojam predložio slušatelj jednoga njegova prethodnog predavanja, kojemu je dosadilo stalno Wheelerovo ponavljanje zahtjevnoga pojma „gravitacijski potpuno urušen objekt“, što je dotad bio ustaljen naziv za te egzotične pojave, koje danas nazivamo crnim rupama.

Event Horizon Telescope fotografija supermasivne crne rupe u galaksiji M87
Fotografija sjene crne rupe; izvor: EHT Collaboration, CC BY 4.0

3) Špagetifikacija

Kad se neko tijelo nađe unutar područja djelovanja crne rupe, njezine ga plimne sile razvlače i izduljuju, a u okomitome ga smjeru sužavaju. Drugim riječima, špagetificiraju ga 🙂 .

Stephen Hawking je u svojoj knjizi „Kratka povijest vremena“ sa špagetima usporedio izduljena tijela hipotetskih astronauta u gravitacijskome polju crne rupe. U anglofonoj kulturi, špagetifikacija se katkad naziva i noodle effect odnosno efekt rezanaca.

Umjetnički prikaz špagetifikacije zvijezde usljed plimnih sila crne rupe.
Umjetnički prikaz špagetifikacije zvijezde usljed plimnih sila crne rupe; izvor: ESO, ESA/Hubble, M. Kornmesser, CC BY 4.0

4) Veliki prasak

Ocem fraze „veliki prasak“ za nastanak svemira smatra se engleski astronom Fred Hoyle, koji je, gostujući u jednoj radioemisiji na BBC-ju 1949., njime opisao teorije svemira suprotstavljene onoj teoriji koju je on podupirao. Teorija koju je on podupirao nazivala se teorijom stalnoga stanja (engl. steady-state theory), dok su suparničke teorije podupirale postojanje nastanka svemira.

Povijest svemira od velikog praska do danas
Povijest svemira od velikog praska do danas prema standardnom modelu svemira.

5) Tamna tvar i tamna energija

Svemir većinom čini tvar koju ne vidimo, ali možemo zaključiti da postoji jer gravitacijski međudjeluje s vidljivom tvari. Slično tomu, energija koja prevladava u svemiru, a koja se suprotstavlja gravitaciji, i čiji se izvor danas još ne razumije, naziva se tamnom energijom.

Udjeli atoma, tamne tvari i tamne energije u svemiru
Udjeli atoma, tamne tvari i tamne energije u svemiru (prema WMAP rezultatima).

Naslovna ilustracija: lisann © 123rf.com