Donosimo vam osam zanimljivosti noćnog neba, koje prenosimo iz e-knjige Međunarodnog astronomskog saveza (IAU) „Abeceda astronomije“ koju besplatno možete preuzeti.

1) U jasnim i tamnim noćima možemo vidjeti nekoliko tisuća zvijezda

Kad se za mladoga Mjeseca zagledamo u noćno nebo daleko od svjetlosnog onečišćenja u gradovima, golim okom vidimo otprilike 4000 zvijezda. Ovisno o tome gdje se na Zemlji nalazimo u vrijeme opažanja, golim okom vidljivo je i pet najsjajnijih planeta našega Sunčeva sustava, disk Mliječnoga puta, satelitske galaksije Mliječnoga puta (Veliki i Mali Magellanov oblak), te galaksija  Andromeda (velika spiralna galaksija).

2) Sve zvijezde koje vidimo golim okom pripadaju našoj galaksiji

Premda u drugim galaksijama postoje milijarde zvijezda, a u vidljivome svemiru stotine milijardi galaksija, oni su red veličine predaleko da bi ih naše oči razabrale kao zasebne izvore svjetla i red veličine slabiji od svjetlosti koju su naše oči sposobne upiti.

Mliječni put; izvor: Dunja Županić
Mliječni put i noćno nebo; izvor: Dunja Županić

3) Noćno nebo može vam pomoći da se orijentirate na Zemlji i da navigirate

Ako pogledate u noćno nebo, moći ćete pronaći strane svijeta. Na sjevernoj polutci, sjever ćete najjednostavnije pronaći tako da potražite zvijezdu Polaris, poznatu i kao Sjevernjača, a koja se nalazi vrlo blizu nebeskome sjevernom polu. Sjevernjaču je najlakše pronaći kroz zviježđa Velikog i Malog medvjeda. Na južnoj polutci, na kojoj ne postoji vidljiva zvijezda blizu nebeskoga južnog pola, jug je najjednostavnije pronaći uz pomoć zviježđa Križa i dviju najsjajnijih zvijezda u zviježđu Kentaur.

Podržite Astroučionicu

Svaka kuna se računa i bit će usmjerena u daljnji rad Astroučionice 🙂

4) Rotacijska os Zemlje „tetura” (precesira) tisućama godinama

Kako se Zemlja okreće oko svoje osi, tako se giba kao zvrk u pokretu. Smjer njezine zakretne osi mijenja se u polaganoj precesiji s periodom od otprilike 26 000 godina. Zbog toga gibanja os je kroz vrijeme usmjerena u različitim smjerovima. Posljedica toga je da s vremenom nebeski sjever i jug mijenjaju položaj. Primjerice, zvijezda Polaris će naposljetku prestati ukazivati na sjever, premda bi neka druga zvijezda mogla preuzeti tu ulogu, ovisno o usmjerenju Zemljine osi u tom trenutku. Premda trenutačno ne postoji neka jarka zvijezda blizu nebeskoga južnog pola, u budućnosti ćemo imati pravu „Južnjaču“!

5) Samo je nekoliko nebeskih tijela dovoljno svijetlo da bi ih se vidjelo golim okom kad je Sunce iznad obzora

Većina tijela na noćnome nebu previše je nejasna da bi se vidjela na sjajnome nebu osvijetljenom Sučevom svjetlošću. Slično se događa i noću u gradovima, gdje se zbog svjetlosnoga onečišćenja odnosno osvjetljivanja neba umjetnom rasvjetom, vidi samo djelić zvijezda. Samo je nekoliko nebeskih tijela dovoljno sjajno da bi se vidjelo golim okom kada je Sunce iznad obzora. Ovisno o tome u kojoj je mijeni, za dana je moguće vidjeti Mjesec. U određena doba Venera je vidljiva ujutro („zvijezda Danica“) ili navečer („zvijezda Večernjica“). U vrlo rijetkim slučajevima za dana je moguće vidjeti i izrazito sjajan komet.

6) Nebeska tijela izlaze na istoku, a zalaze na zapadu zbog Zemljine rotacije 

Zbog toga što se Zemlja okreće oko svoje osi sa zapada prema istoku, promatračica na površini vidi kako se čitavo nebo pomiče u suprotnome smjeru, od istoka do zapada, naizgled se okrećući oko našega planeta. To prividno gibanje neba oko Zemlje naziva se dnevnim kretanjem. Zbog toga svako nebesko tijelo vidimo kako izlazi s istočne polovice obzora, a zalazi na zapadnoj.

7) Zvijezde trepere zbog naše atmosfere

Kako svjetlo neke zvijezde ulazi u našu atmosferu i putuje kroz njezine različite slojeve, ono neprestano mijenja smjer zbog promjenjive refrakcije u slojevima različite temperature i gustoće. Zbog toga se sjaj svjetla zvijezde i smjer iz kojega dopire do nas na Zemlji neprestano mijenja. Promatračima na Zemlji čini se da zvijezda treperi. U planeta je taj učinak mnogo slabije vidljiv. Tomu je tako zato što se planeti zapravo vide kao mali diskovi (koji se, primjerice, lako razaznaju s pomoću malih dvogleda). S druge strane, zvijezde nam se čine kao sićušne točkice svjetla, a kako svjetlo dolazi iz jedne točke, vrlo je osjetljivo na promjene u refrakciji. 

8) Milijuni meteora svakodnevno ulaze u Zemljinu atmosferu 

Meteoroid je mali kameni ili metalni predmet veličine u rasponu od zrnca pijeska do jednog metra. Kada uđe u Zemljinu atmosferu zagrijava ga trenje s česticama zraka, zbog čega nastaje svjetlosni trag na noćnome nebu. Ta pojava naziva se meteorom (ili zvijezdom padalicom). Kada meteoroid preživi prolaz kroz Zemljinu atmosferu i padne na njezinu površinu, naziva se meteoritom. Premda se u Zemljinoj atmosferi svakodnevno pojavljuju milijuni meteora, većina meteoroida od kojih oni potječu sagori prije nego što padne na tlo. 

Definicije i ilustracije meteora, asteroida ...
Definicije i ilustracije meteora, asteroida, meteoroida, meteora, vatrene kugle i meteorita. Izvor: Canadian Space Agency; obrada: Astroučionica