Astronomija je znanost koja proučava nebeska tijela i pojave u svemiru. U nastavku saznajte devet zanimljivosti o astronomiji, koje prenosimo iz e-knjige Međunarodnog astronomskog saveza (IAU) „Abeceda astronomije“ koju besplatno možete preuzeti.

1) Razumjeti nebo te gibanje Sunca i planeta bio je jedan od prvih pokušaja da se shvati prirodni svijet

Prvi zapisi o astronomskim opažanjima potječu iz crteža i predmeta koje su napravili prapovijesni ljudi, koji su bilježili ono što vide na nebu. U drevnim kulturama, astronomija je povezana s vjerskim i mitološkim vjerovanjima. Astronomske pojave koristile su se za računanje vremena i izradu kalendara, što je takvim kulturama omogućivalo da planiraju dnevne i sezonske događaje.

Ilustracija Sunčeva sustava; izvor: destinacigdem © 123RF.com
Ilustracija Sunčeva sustava; izvor: destinacigdem © 123RF.com

2) Drevne kulture zamišljale su putanje koje su povezivale zvijezde na noćnome nebu 

Uzorci na noćnome nebu nastali povezivanjem zvijezda izmišljenim linijama nazivaju se zviježđima. Najranija zviježđa definirale su rane kulture. Te prepoznatljive skupine zvijezda često su povezivane s pričama i mitologijama brojnih kultura, primjerice grčke, majanske i kineske. U modernoj astronomiji, zviježđa su dobro definirani predjeli na nebu koji povezuju drevna zviježđa i ona definirana u 15., 16. i 17. stoljeću. Neke kulture, primjerice australski urođenici i urođenički narodi Južne Amerike, uzorke su definirale i koristeći se tamnim obrisima na vidljivome dijelu Mliječnoga puta.

3) Astronomija je bila izvor velikih znanja o računanju vremena, što je bilo od ključne važnosti za drevnu poljoprivredu 

U mnogim drevnim kulturama astronomija se razvila kako bi se poboljšala točnost poljoprivrednih kalendara. Primjerice, Egipćani su razvili kalendar koji se temeljio na njihovu opažanju izlaska zvijezde Sirius, čime su određivali godišnje poplave Nila.

4) Astronomija je nekoć bila bitna za moreplovce

Mnoge civilizacije služile su se položajem zvijezda i drugih nebeskih tijela kako bi se kretale kopnom te plovile morem i oceanima. Astronomska navigacija poučava se i danas.

prastari brod
Astronomije je nekoć vodila moreplovce.

5) Astronomija se od astrologije razlikuje u tome što se služi znanstvenim metodama 

Do predmodernog doba, razlika između astronomije i astrologije bila je nejasna. Danas se astronomija i astrologija jasno razlikuju. Astronomija je znanost, a astrologija to nije. Astrologija se koristi položajima nebeskih tijela kako bi predvidjela buduće događaje. Međutim, pomno proučavanje astrologije i njezinih predviđanja pokazuje da astrologija nije točna u svojim predviđanjima i da nema nikakvu znanstvenu podlogu.

6) Neke starije kulture vjerovale su da je Zemlja središte svemira

Rani astronomi vjerovali su da je Zemlja središte svemira. To geocentrično shvaćanje trajalo je dulje od tisuću godina u europskim i azijskim kulturama. Neke druge kulture, primjerice islamska i ona sjevernoameričkih domorodačkih naroda iznijele su heliocentrične teorije nedugo nakon početka nove ere. Suvremeni astronomi otkrili su da svemir nema posebno središte u prostoru. 

7) Kopernikanska revolucija, koja je trajala stotinu godina, dovela je do toga da je Sunce zamijenilo Zemlju na mjestu prihvaćenoga središta Sunčeva sustava 

U 16. stoljeću Kopernik je podastro dokaze za heliocentričnu teoriju prema kojoj se Sunce nalazilo u središtu svemira, a Zemlja se gibala oko njega. Premda danas znamo da Sunce nije središte svemira, ono jest središte Sunčeva sustava i kopernikanska teorija o heliocentričnosti u to je doba bila revolucionarna te je pridonijela razvoju suvremene astronomije. 

8) Prije više od 400 godina, astronomi su prvi put vršili metodološka astronomska promatranja teleskopom 

Premda nije izumio teleskop, Galileo Galilei bio je prvi koji se njime služio u znanstvene svrhe. Poboljšanja koja je napravio na refrakcijskome teleskopu dovela su ga do otkrića poput Venerinih mijena, Saturnovih prstenova i četiriju najvećih Jupiterovih mjeseca, koji se i danas nazivaju Galilejevim mjesecima. Galilejeva otkrića podastrla su mnoge dokaze u prilog heliocentričnome poimanju svemira.

Jedna od najpoznatijih fotografija misija Apollo jest fotografija Zemlje koju je na Badnjak 1968. snimila posada Apolla 8, kada je letjelica obilazila oko Mjeseca. Izvor: NASA
Jedna od najpoznatijih fotografija misija Apollo jest fotografija Zemlje koju je na Badnjak 1968. snimila posada Apolla 8, kada je letjelica obilazila oko Mjeseca. Izvor: NASA

9) Zemlja je otprilike sferična i to je kroz stoljeća dokazano na mnogo načina 

Kada bi opisivale svemir, neke rane kulture u mnogim dijelovima svijeta opisale bi Zemlju kao ravnu ploču ili disk. Shvaćanje da je Zemlja sfernog oblika postoji nekoliko tisućljeća i bitan je dio pogleda na svijet mnogih kultura, a prevladavajućom paradigmom postalo je prije više od 1000 godina. Bezbroj je načina kojima bi se empirijski moglo dokazati da je Zemlja otprilike sferičnog oblika (stručno se to naziva oblatnim sferoidom). Jedna od najranijih matematičkih metoda bila je Eratostenova: on je izmjerio opseg Zemlje analizirajući duljinu sjene okomito postavljenih štapova na različitim mjestima u starome Egiptu (3. st. pr. n. e.).