Svi smo mi satkani od zvjezdane prašine! Pročitajte 9 zanimljivosti o zvijezdama, koje prenosimo iz e-knjige Međunarodnog astronomskog saveza (IAU) „Abeceda astronomije“ koju besplatno možete preuzeti.  

Slikovnica Psi u svemiru

1) Zvijezda je tijelo koje proizvodi svjetlost i svoju energiju stvara kroz unutarnje nuklearne reakcije

Zvijezde nastaju od vrlo vruće plazme (plina u kojem su elektroni i atomske jezgre uglavnom odvojeni), koju od raspadanja čuva njezina vlastita gravitacija. Energiju neke zvijezde stvaraju nuklearne reakcije u njezinu središtu, koje na početku spajaju vodik u helij preko fuzijskoga lanca proton-proton (a u slučaju masivnijih zvijezda, preko ciklusa ugljik-dušik-kisik), a zatim spajaju teže elemente. Zvijezde uravnotežuje pritisak nastao kroz energiju oslobođenu tijekom fuzije u njihovu središtu, što onemogućuje zvijezdu da se uruši pod vlastitom gravitacijom. Tako većina zvijezda slične ili manje mase od one koju ima naše Sunce ostaje stabilna nekoliko milijardi pa čak i desetaka milijardi godina.

2) Zvijezde nastaju od masivnih oblaka prašine i plina 

Gravitacijski kolaps golemih hladnih molekularnih oblaka rađa zvijezde. Kako se oblak urušava, tako se dijeli na jezgre čija središnja područja postaju sve gušća i toplija. Iznad kritičnih vrijednosti temperature i pritiska, nuklearna fuzija počinje i rađa se zvijezda. Ta mlada zvijezda u početku je okružena protoplanetnim diskom prašine i plina. Kroz milijune godina, taj disk razdvaja se na planete i manja tijela.

telescope at astroshop

3) Zemlji najbliža zvijezda je Sunce, koje je u usporedbi s ostalim zvijezdama umjerene veličine i mase, odnosno nije ni veliko ni malo 

S ekvatorijalnim promjerom od otprilike 1,4 milijuna kilometara, Sunce, zvijezda najbliža Zemlji, toliko je veliko da bi u njega moglo stati otprilike 1,3 milijuna Zemlji. Iako je naša zvijezda golema u odnosu na naš planet, u svemiru postoje mnogo veće zvijezde. Dosad najveća poznata zvijezda pregolemi je VY Canis Majoris, koji ima otprilike 1800 puta veći promjer od Sunca. Da ga se postavi u središte Sunčeva sustava, površina VY Canis Majorisa prostirala bi se izvan Jupiterove putanje. Postoje i zvijezde mnogo manje od Sunca. Našemu Suncu najbliža zvijezda, Proxima Centauri, crveni je patuljak promjera otprilike 200 000 kilometara odnosno samo 20 puta većeg od promjera Zemlje.

4) Boja zvijezde kazuje nam njezinu površinsku temperaturu

Zvijezde mogu imati površinsku temperaturu od nekoliko tisuća stupnjeva Celzija do pedeset tisuća stupnjeva Celzija. Vruće zvijezde većinu svoje energije raspršuju u plavom i ultraljubičastom području elektromagnetskog spektra (pri kratkim valnim duljinama), i zbog toga se ljudskom oku čine plavičastima. Hladnije zvijezde čine se crvenkastima jer većinu energije raspršuju u crvenim i infracrvenim područjima elektromagnetskoga spektra (pri duljim valnim duljinama).

Hertzsprung-Russelov dijagram

5) Prostor između zvijezda može većim dijelom biti prazan ili može sadržavati oblake plina, koji mogu proizvesti nove zvijezde 

Prostor između zvijezda sadržava sitne tragove tvari u obliku plina, prašine i elementarnih čestica („kozmičko zračenje”). Sadržaj te tvari naziva se međuzvjezdanim medijem. U različitim dijelovima galaksije on može biti gušći ili rjeđi. Međutim, čak su i najgušća područja međuzvjezdanog medija tisuću puta rjeđa od najboljeg vakuuma stvorenog u laboratoriju.

6) Zvijezda prolazi kroz životni ciklus koji umnogome određuje njezina početna masa

Računalne simulacije otkrivaju da je životni vijek prvih zvijezda bio nekoliko milijuna godina. Suprotno tomu, prosječni očekivani životni vijek zvijezde slične Suncu iznosi otprilike 10 milijardi godina. Crvene patuljaste zvijezde male mase mogu živjeti bilijune godina. Zvijezda mase slične onoj našeg Sunca naposljetku će se razviti u crvenu divovsku zvijezdu i poslije će veći dio svoje mase izbaciti u svemir, ostavljajući za sobom zbijenu zvijezdu tipa bijeli patuljak, okruženu onim što nazivamo planetnom maglicom. Zvijezda koja ima najmanje osam Sunčevih masa razvit će se u crvenoga superdiva prije nego što eksplodira kao supernova, ostavljajući za sobom neutronsku zvijezdu ili zvjezdanu crnu rupu. 

7) Masivne zvijezde završavaju svoj životni ciklus kao zvjezdane crne rupe 

Crna rupa područje je u svemiru čije ekstremno gravitacijsko polje sprečava da išta, pa čak i svjetlost, pobjegne nakon što prijeđe obzor. Obzor je područje koje okružuje crnu rupu, gdje je brzina potrebna da se pobjegne iz njezina gravitacijskog polja veća od brzine svjetlosti. Teorijski modeli predviđaju da u središtu crne rupe postoji singularitet, u kojem se gustoća tvari i zakrivljenost prostor-vremena približavaju beskonačnosti. Crne rupe zvjezdanih masa imaju masu reda veličine nekoliko desetaka Sunčevih masa, unutar područja promjera od otprilike nekoliko kilometara do nekoliko desetaka kilometara (ovisno o masi). 

Umjetnički prikaz crne rupe; izvor: ESO/ESA/Hubble/M. Kornmesser

8) Nove zvijezde i njihovi planetni sustavi nastaju od tvari zaostale od prethodnih zvijezda u tom predjelu 

Osim vodika, većine helija i male količine litija, svi elementi sadašnjega svemira nastali su u zvijezdama. Zvijezde male mase, poput Sunca, nuklearnom fuzijom proizvode elemente do težine kisika, dok masivne zvijezde mogu stvarati elemente teže od kisika pa sve do onih koji imaju masu željeza. Elementi teži od željeza, poput zlata i urana, nastaju u visokoenergetskim eksplozijama supernova i zvjezdanim sudarima. Dok umiru, zvijezde oslobađaju većinu svoje mase u međuzvjezdani medij. Iz te tvari nastaju nove zvijezde, u kozmičkoj verziji procesa recikliranja. 

9) Ljudsko tijelo sastoji se od atoma koji se mogu povezati s prijašnjim zvijezdama 

Elementi osim vodika i helija nastali su uglavnom u unutrašnjosti zvijezda i otpušteni su u svemir u posljednjim fazama života tih zvijezda. To je podrijetlo većine elemenata od kojih se sastoje naša tijela, primjerice kalcij u našim kostima, željezo u našoj krvi i dušik u našoj DNK. Tako su i elemente od kojih su sastavljene životinje, biljke i zapravo većina stvari koje vidimo oko nas proizvele zvijezde prije mnogo milijardi godina.