Astronomija i tehnologija idu rukom pod ruku. Astronomija ima koristi od razvoja tehnologije, a istodobno ga i potiče. Saznajte kako u ovih osam točaka, koje prenosimo iz e-knjige Međunarodnog astronomskog saveza (IAU) „Abeceda astronomije“ koju besplatno možete preuzeti.

1) Za proučavanje astronomije ključni su teleskopi i detektori

Budući da su elektromagnetski valovi glavni izvor informacija u astronomiji, teleskopi i detektori imaju veliku ulogu kada je riječ o prikupljanju i analiziranju tih valova. Veći teleskopi skupljaju više svjetla, čime astronomima omogućuju da prepoznaju i proučavaju vrlo tamna tijela. Veći teleskopi imaju i veću moć razlučivanja, što astronomima omogućuje da detaljnije proučavaju ciljana tijela. Dok su se rana astronomska opažanja izvodila gledanjem izravno kroz teleskop, danas detektori omogućuju astronomima da svoja opažanja zabilježe objektivno, na mnogo različitih valnih duljina.

2) Neki manji teleskopi mogu se međusobno povezati tako da djeluju kao jedan veliki teleskop 

Povezivanjem mnogo teleskopa i koristeći se tehnikom koja se naziva interferometrijom, astronomi mogu postići da svi ti teleskopi zajedno rade kao jedan veliki teleskop. Razlučivost tih povezanih uređaja bit će razlučivost jednog teleskopa promjera jednakog najvećoj udaljenosti između bilo koja dva manja, povezana teleskopa. To omogućuje astronomima da vide manje, sitnije detalje na fotografijama astronomskih tijela te da razlikuju zasebna tijela, primjerice zvijezdu i planetni sustav.

3) Zvjezdarnice se nalaze na Zemlji i u svemiru 

Zemljina atmosfera apsorbira zračenje iz većine elektromagnetskog spektra. Providna je vidljivome svjetlu, jednome dijelu spektra ultraljubičastog i infracrvenog svjetla, te kratkovalnom radiozračenju, ali inače uglavnom neprozirna. Veći dio ultraljubičastog pojasa i velik dio infracrvenog svjetla, kao i rendgenskih zraka, ne može proći kroz atmosferu. Zbog toga teleskopi koji skupljaju svjetlo koje ne prolazi kroz atmosferu moraju biti postavljeni u svemiru. Premda se vidljivo svjetlo može opažati sa Zemljine površine, turbulencije u Zemljinoj atmosferi utječu na kvalitetu dobivenih fotografija pa se i neki optički teleskopi postavljaju u svemiru.

4) Zvjezdarnice na Zemlji često se nalaze u zabačenijim predjelima po cijelome svijetu

Malo lokacija na Zemlji pruža savršene uvjete za promatranje. Ti uvjeti postižu se na velikim nadmorskim visinama, na kojima nema svjetlosnog onečišćenja i atmosfera je providna do određenih valnih duljina. Ta su mjesta često teško pristupačna i najčešće su udaljena od većih ljudskih naselja. Astronomi ili putuju na ta mjesta kako bi opažali, ili dopuštaju iskusnim mjesnim rukovateljima teleskopa da to učine umjesto njih, ili se pak koriste robotskim teleskopima, kojima se upravlja na daljinu.

5) Astronomija danas dio je „velike znanosti“ i „velikih količina podataka“ 

Astronomski pregledi neba počeli su stvarati velike količine podataka i to će se sljedećih godina povećati za mnogo redova veličine. To se naziva „astronomijom velikih podataka“, kojoj je u središtu istraživanja pronalaženje novih načina za pohranu, dostavu i analizu tih podataka. To je dovelo do razvoja brojnih znanstvenih projekata građana, kako bi se proniknulo u ljudsku sposobnost prepoznavanja uzoraka. Suvremeni teleskopi i uređaji su skupi, a da bi ih se napravilo potrebne su mnoge tehničke vještine. Takve uređaje obično izrađuju međunarodne organizacije ili konzorciji koji uključuju brojne astronomske institute iz različitih zemalja.

6) Složene simulacije i goleme količine podataka u astronomiji zahtijevaju razvoj moćnih superračunala

Za obradu silne količine podataka, kako od simulacija, tako i od opažanja, potrebna su računala koja su sposobna izvesti složene proračune u kratkom roku. Postojeća superračunala mogu djelovati u redu od nekoliko stotina kvadrilijuna izračuna svake sekunde. Ova superračunala omogućuju astronomima da stvaraju simulirane svemire i uspoređuju ih s opažanjima dobivenim pregledima velikih površina neba. 

7) Astronomija je globalna znanost s međunarodnim timovima i u njoj se podaci i znanstveni radovi slobodno dijele 

Podaci većine profesionalnih zvjezdarnica javno su dostupni. Uobičajeno je da astronomi u svojoj karijeri rade u mnogo zemalja. Veći astronomski projekti, od izgradnje teleskopa i uređaja, do koordiniranih opažačkih projekata, često se provode u suradnji istraživača i ustanova iz različitih zemalja. Astronomija je globalna i međunarodna. Svi smo mi članovi posade „Svemirskoga broda Zemlja“, koji pod istim nebom istražuju svemir. 

8) Brojne svemirske letjelice poslane su u svemir kako bi proučavale Sunčev sustav 

Kako bismo istražili svoje mjesto u svemiru i saznali više o njemu, šaljemo robotske sonde kroz cijeli Sunčev sustav. Neke od tih sondi kruže oko planeta, njihovih mjeseca pa čak i asteroida, dok su druge slijetale na takva tijela. Neka od mjesta u Sunčevu sustavu koja su robotske sonde posjetile (slijetanjem na njih, kruženjem oko njih ili prolijetanjem pokraj njih) svi su planeti, patuljasti planet Pluton, naš Mjesec i drugi mjeseci Jupitera i Saturna, te kometi i asteroidi.