Bacite oko na osam astronomskih pojava koje možemo iskusiti u svakodnevnom životu, a koje prenosimo iz e-knjige Međunarodnog astronomskog saveza (IAU) „Abeceda astronomije“, koju besplatno možete preuzeti.

1) Dan i noć doživljavamo zbog toga što se Zemlja vrti oko svoje osi

Dan je na onoj strani Zemlje koja je okrenuta prema Suncu, a na suprotnoj strani je noć. Trajanje (Sunčeva) dana, koji u prosjeku traje 24 sata, određuje vrijeme potrebno Zemlji da se okrene oko svoje osi tako da se Sunce vrati na isti položaj na nebu.

2) Godišnja doba doživljavamo zbog nagiba Zemljine rotacijske osi dok se giba oko Sunca u godinu dana

Zemljina os je pod nagibom od 23,5 º u odnosu na orbitalnu ravninu kojom se giba oko Sunca. Zbog toga je jedna od Zemljinih polutki nagnuta prema Suncu, dok je druga nagnuta od njega. Na prvoj je ljeto jer Sunčeva svjetlost izravnije pada na njezinu površinu, a dani su dulji zbog toga što je Sunce više na nebu. S druge strane, na polutci udaljenijoj od Sunca je zima, zato što Sunčeva svjetlost na površinu pada pod vrlo velikim nagibom, šireći se po većem području. Dani postaju kraći zbog toga što je Sunce niže na nebu.

3) Kroz Mjesečev ciklus vidimo različite Mjesečeve mijene

Dok Mjesec kruži oko Zemlje, mijenja se njegov relativni položaj u odnosu na Sunce i Zemlju. Mijenja se dio Mjesečeve površine osvijetljen Sunčevom svjetlošću, zbog čega nastaju Mjesečeve mijene koje vidimo sa Zemlje – mladi Mjesec (mlađak), prva četvrt, puni Mjesec (uštap) i zadnja četvrt, pri čemu od jednog punog Mjeseca do drugog prođe 29,53 dana. Premda su Mjesečeve mijene (uglavnom) iste gdje god da se na Zemlji promatra, perspektiva Mjeseca može se razlikovati ovisno o tome s koje polutke se Mjesec gleda. Primjerice, neki promatrači mogu vidjeti Mjesečev srp otvoren s lijeve strane, dok drugi, koji promatraju u isto vrijeme, ali s druge lokacije, mogu vidjeti srp otvoren s desne strane.

4) Do pomrčina dolazi zbog posebnog poretka Zemlje, Sunca i Mjeseca

Povremeno, kad Mjesec prolazi točno između Zemlje i Sunca, Mjesec zaklanja Sunčevu svjetlost i baca sjenu na Zemlju, te tako stvara pomrčinu Sunca. Povremeno se Zemlja može naći točno između Sunca i Mjeseca, zaklanjajući tako njegovu površinu i stvarajući pomrčinu Mjeseca. Pomrčine mogu biti djelomične, kad je samo dio tijela zasjenjen, ili potpune, kada je zasjenjeno cijelo tijelo. Do pomrčine Mjeseca dolazi samo za punog Mjeseca i stoga se ona može vidjeti samo noću. Na kojem god mjestu na Zemlji se nalazili, veća je vjerojatnost da ćete vidjeti pomrčinu Mjeseca, nego pomrčinu Sunca. Osim toga, pomrčine Mjeseca traju dulje od pomrčina Sunca.

5) Plima i oseka na Zemlji posljedica su gravitacije Sunca i Mjeseca 

Sunce, i u većoj mjeri, Mjesec uzrokuju plimu i oseku na Zemlji. Zemlja, a posebno njezina mora, pomalo su izbočeni i na strani najbližoj Mjesecu i Suncu, i na suprotnoj strani. Kako se Zemlja okreće, tako i te izbočine dolaze do obala, uzrokujući na tom mjestu podizanje razine vode. Kada su Sunce, Zemlja i Mjesec u ravni (za punog i mladog Mjeseca), dolazi do viših, „proljetnih plima“. Suprotno tomu, kad su Sunce i Mjesec pod pravim kutom jedno prema drugome u relativnom položaju u odnosu na Zemlju (za prve i treće četvrtine Mjeseca), dolazi do nižih, “mrtvih plima“.

6) Sunčeva svjetlost ključna je za većinu oblika života na Zemlji

Sunce je osnovni izvor energije kojom se koriste živa bića na Zemlji. Primjerice, biljke vrše fotosintezu koristeći se Sunčevom svjetlošću, što im omogućuje rast i, posljedično, proizvodnju molekulnog kisika. Kisik služi i životinjama za disanje. Vjeruje se da su dinosauri izumrli zbog nedostatka Sunčeve svjetlosti nakon što se jedan asteroid sudario sa Zemljom. Od eksplozije koja je tada nastala, velike količine prašine odletjele su u atmosferu, zaklonivši tako Sunčevu svjetlost. Sunčeva svjetlost utječe i na naše fizičko i psihičko zdravlje. Kada je izložena Sunčevu svjetlu, naša koža proizvodi vitamin D, koji ima bitnu ulogu u kemijskim procesima u našemu tijelu. Neka istraživanja pokazuju povezanost između depresije u ljudi i nedovoljnog izlaganja Sunčevoj svjetlosti. 

7) Čestice sa Sunca putuju do Zemlje i izazivaju polarnu svjetlost 

Kad na površini Sunca dođe do jakih erupcija, poput Sunčevih baklji ili koronalnog izbacivanja mase, u zrak bude izbačena velika količina električno nabijenih čestica. Te geomagnetske oluje mogu pogoditi Zemljinu atmosferu i uzrokovati smetnje u njezinu magnetskom polju. Međudjelovanje električno nabijenih čestica sa Sunca i molekula i atoma u Zemljinoj atmosferi, potiče pojavu polarne svjetlosti – predivne igre svjetla, vidljive oko magnetskih polova na sjevernoj (Aurora Borealis) i južnoj (Aurora Australis) polutci. To povremeno može uzrokovati kvarove električnih i telekomunikacijskih sustava na Zemlji, pa čak i oštetiti satelite u orbiti. 

8) Tehnologija razvijena u svrhu astronomskih istraživanja dio je našeg svakodnevnog života 

Analitički alati i metode koje se koriste u proučavanju astronomskih podataka primjenjuju se u industriji, medicinskim znanostima i tehnologiji kojom se svakodnevno služimo. Detektori koji su se izvorno razvijali za astronomska istraživanja, sada se upotrebljavaju i u digitalnim kamerama, poput onih u našim mobitelima. Posebno staklo razvijeno za astronomske teleskope, danas se koristi u proizvodnji LCD ekrana i računalnih čipova, kao i za izradu keramičkih ploča za kuhanje. Prijenos znanja između astronomije i medicine pridonio je, između ostalog, razvoju magnetske rezonancije i računalne tomografije.