Na kraju svake godine korisno je podvući crtu i sagledati što se sve u proteklih dvanaest mjeseci dogodilo, prije nego što se okrenemo novim izazovima u sljedećoj 🙂 . 2019. je bila puna astronomskih događaja i bitnih dostignuća koja su već dovela do vrijednih nagrada, a možda im se u budućnosti smiješi i ona najveća – Nobelova. U nastavku vas čekaju vrhunci astronomije u 2019. godini.
Fotografija sjene crne rupe
Jedan od najvažnijih znanstvenih rezultata 2019. godine bila je prva fotografija malog područja oko crne rupe, točnije supermasivne crne rupe u središtu galaksije koja se naziva M87, koja je 55 milijuna svjetlosnih godina udaljena od nas i u središtu sadržava supermasivnu crnu rupu 6 i pol milijardi puta masivniju od našega Sunca.
Za taj podvig međunarodnog projekta Event Horizon Telescope bio je potreban (radio)teleskop veličine Zemlje (bez šale!) koji su astronomi „sastavili“ koristeći se pojedinim radioteleskopima na raznim lokacijama na Zemlji, te su kompleksnim računalnim metodama kombinirali te podatke da stvore prvu, dosad najdetaljniju fotografiju bliskog okruženja jedne supermasivne crne rupe, odnosno sjene crne rupe. Pogledajte detalje u kratkometražnom filmu u nastavku.
Međunarodne astronomske nagrade u 2019. godini
Za najdetaljniju fotografiju crne rupe članovi kolaboracije Event Horizon Telescope dobili su prestižnu nagradu Breakthrough (koju su uveli Sergey Brin, Priscilla Chan i Mark Zuckerberg, Ma Huateng, Yuri i Julia Milner, i Anne Wojcicki) u vrijednosti od 3 milijuna dolara. Ovo je dostignuće toliko veliko da nije nevjerojatno da nekad u budućnosti dobije i Nobelovu nagradu za fiziku.
Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku otišla je „u svemir“. Pola nagrade dodijeljeno je Jamesu Peeblesu za teorijska otkrića u fizičkoj kozmologiji, a drugu polovicu podijelili su Michel Mayor i Didier Queloz za otkriće egzoplaneta u orbiti oko zvijezde slične Suncu.
Proslava IAU100 – IAU100 Hrvatska
Međunarodni astronomski savez (IAU) ove je godine slavio stotu obljetnicu. Proslava je nazvana IAU100, a savez je tim povodom organizirao niz astrodogađaja, uključujući i taj da pojedine države imenuju egzoplanetni sustav. Ukupno je organizirano više od 5000 događaja u 140 zemalja, a ti događaji doprli su do čak milijun ljudi na cijelome svijetu.
U Hrvatskoj je organizirano više od 60 događaja: od astrokvizova, preko zvjezdanih zabava, izdavanja besplatnih e-knjiga i brojnih predavanja o astronomiji, do „šlaga na torti“: imenovanja zvijezde i egzoplaneta koji oko nje kruži.
Natječaj „Imenujte egzoplanetni sustav“
Od astronomskih događaja u našoj zemlji, posebno bih izdvojila natječaj „Imenujte egzoplanetni sustav“ u sklopu proslave IAU100, unutar kojeg je Hrvatska dobila priliku državnim natječajem imenovati jedan sustav zvijezde i egzoplaneta koji oko nje kruži, a nalazi se u zviježđu Risa i vidljiv je (teleskopima) iz Hrvatske. Zvijezda imena HD 75898 dobila je ime Stribor, a egzoplanet HD 75898 b nazvan je Veles. Imena su predložili Biserka Gržeta (Stribor) te Đorđe Njegovanović i Maja Lukač (Veles).
Zajednička tema koja veže ova imena slavenska su božanstva. Stribor je bog vjetra u slavenskoj mitologiji, te lik iz knjige „Priče iz davnine” Ivane Brlić Mažuranić. Veles je slavenski bog zemlje, voda i podzemlja, bog prirode i tajnog znanja o prirodnim zakonitostima.
Međunarodni parkovi tamnog neba u Hrvatskoj
Što se Međunarodnih parkova tamnog neba tiče, 2019. je bila vrlo bitna za Hrvatsku, jer su ove godine u našoj zemlji prvi put službeno imenovana čak dva Međunarodna parka tamnog neba.
Oznaku Međunarodnog parka tamnog neba dodjeljuje Međunarodna organizacija tamnog neba (International Dark-Sky Association) na temelju čvrstih kriterija. Ukratko, Međunarodni park tamnog neba mora biti dovoljno veliko područje koje se ističe kvalitetom zvjezdanih noći i noćnog okruženja te koje je posebno zaštićeno zbog svoje znanstvene, prirodne, obrazovne, kulturne i javne koristi.
Oznaka Međunarodnog parka tamnog neba vrijedno je priznanje danom području, kojim se promiče važnost tamnoga noćnog neba, odnosno podiže svijest o problemu svjetlosnog onečišćenja, zbog kojeg se u gradovima često uopće ne može vidjeti prekrasno zvjezdano nebo. Da bi se neko područje proglasilo parkom tamnog neba, potrebne su podrška i suradnja ustanova koje upravljaju tim područjem.
Međunarodni park tamnog neba Petrova gora – Biljeg
U lipnju ove godine Petrova gora – Biljeg službeno je proglašena Međunarodnim parkom tamnog neba, zahvaljujući dugogodišnjem trudu Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba. Petrova gora – Biljeg nosi titulu značajnog krajobraza od 1969. te je glavno astronomsko odredište Astronomskog društva Beskraj. U snimci Borisa Štromara u nastavku pogledajte očaravajuće nebo iznad Petrove gore 🙂 .
Međunarodni park tamnog neba Vrani kamen
U studenome ove godine Vrani kamen na zapadnome dijelu Papuka proglašen je Međunarodnim parkom tamnog neba zahvaljujući trudu Astronomskog društva Kumova slama iz Daruvara, koje na njegovu Petrovom vrhu redovito organizira opažanja zvjezdanog neba. Ovaj je park ujedno i prvi u Hrvatskoj kojem je dodijeljena i najviša oznaka kvalitete noćnog neba Gold Tier. Astronomsko društvo Kumova slama održava prekrasan godišnji festival astronomije pod nazivom 10 dana astronomije, te se ovo proglašenje Međunarodnog parka tamnog neba prikladno podudarilo s ovogodišnjom 10. obljetnicom tog festivala 🙂 . Klikom na fotografiju u nastavku pogledajte galeriju slika iz Vranog kamena, koje nam je ljubazno ustupila Dunja Županić.
2019. godina u sažetku
U sažetku, u 2019. godini:
- dodijeljena je Nobelova nagrada za fiziku za otkrića vezana uz svemir
- snimljena je najdetaljnija fotografija bliskog okruženja supermasivne crne rupe
- u čast proslave stote obljetnice Međunarodnog astronomskog saveza organizirano je više od 5 tisuća astronomskih događaja diljem svijeta; u Hrvatskoj više od 60
- Hrvatska je imenovala egzoplanet i zvijezdu oko koje on kruži; nalaze se u zviježđu Risa, a nazvane su Veles (egzoplanet) i Stribor (zvijezda)
- u Hrvatskoj su proglašena dva Međunarodna parka tamnog neba: Petrova gora – Biljeg i Vrani kamen
