Svoju karijeru (odnosno doktorsku disertaciju) započela sam radeći na projektu COSMOS. Danas, petnaest godina poslije, jedna sam od voditeljica tog projekta. Detaljnije o projektu pročitajte u nastavku.

 Projekt COSMOS

COSMOS (što je naša izvedenica od Cosmic Evolution Survey) je kao projekt pokrenut 2003. godine kada je skupina znanstvenika odlučila da svemirskim teleskopom Hubble (engl. Hubble Space Telescope) fotografira područje na nebu veliko otprilike kao da u zamišljeni kvadrat poredate devet (odnosno tri puta tri) puna Mjeseca (pogledajte gornju sliku). U ono vrijeme tako velika površina neba nikada nije zabilježena ovim teleskopom te je bilo potrebno iznimno mnogo vremena opažanja (točnije 590 orbita teleskopa Hubble) da se to postigne. Tim, pod vodstvom Nicka Scovillea s Caltecha u SAD-u, ipak je uspio (kroz javni natječaj, kako to kod nas astrofizičara već ide) osvojiti vrijeme na teleskopu Hubble potrebno da se fotografira to cijelo veliko područje neba, koje je nazvano COSMOS.

Timu, koji je isto nazvan COSMOS, ubrzo su se priključili i drugi istraživači koji su voditelji prijava za teleskopsko vrijeme na brojnim drugim moćnim teleskopima raspoređenim po svijetu i u orbiti oko Zemlje, a koji opažaju u različitim dijelovima elektromagnetskog spektra, a neki od tih bili su:

• sateliti XMM-Newton i Chandra koji opažaju u području rendgenskih zraka,
• satelit GALEX specijaliziran za ultraljubičasto područje spektra,
• teleskopi Subaru i CFHT (Canada-France-Hawaii telescope) na Havajima u SAD-u koji bilježe zračenje optičkih valnih duljina,
• svemirski teleskop Spitzer specijaliziran za promatranje infracrvenog zračenja, i
• radioteleskop Vrlo veliki antenski niz (engl. Very Large Array) u Novom Meksiku u SAD-u koji opaža u radiovalnom području.

I svi oni bili su uspješni u osvajanju teleskopskog vremena te pribavljanju tih svih vrsta podataka o nebeskim objektima – a to su ponajprije galaksije u dubokom svemiru – koji se nalaze u tom području neba.

Opisana opažanja stvorila su bazu astronomskih podataka polja COSMOS, koja se godinama nadopunjavala novim opažanjima već postojećim, unaprijeđenim ili novim teleskopima. U današnjici, polje COSMOS jedno je od najbogatijih nebeskih polja u smislu količine i kvalitete astronomskih podataka.

Međunarodni tim COSMOS

Međunarodni tim COSMOS u širem se sastavu sastoji se od otprilike dvjesto znanstvenika koji predano rade na istraživanjima vezanim uz objekte u polju COSMOS te pribavljanju novih podataka u tom polju. Zanimljivo je da je, za razliku od mnogih drugi astrofizičkih projekata, projekt COSMOS nakon više od 15 godina još uvijek postojan – tim još uvijek djeluje kao uspješna kolaboracija, sastaje se jedanput godišnje i zajedničkim snagama objavljuje znanstvene radove te prikuplja nove opažačke podatke u polju.

Vjerujem da je uspješnost ovoga projekta rezultat ponajprije prijateljske atmosfere u kolaboraciji, suradnje koja se temelji na međusobnom povjerenju te otvorenosti prema pomlađivanju tima. Na svakom novom sastanku, naime, viđaju se nova mlada istraživačka lica koja su se priključila timu, a vodstvo tima dosad se promijenilo dva puta tako da je mlađim znanstvenicima ustupljena prilika vođenja i realizacije novih ideja vezanih uz projekt. Čini mi se da je ovo odličan recept za uspjeh 🙂 .

Moje mjesto u projektu COSMOS

Znanstvenu karijeru započela sam analizirajući radiopodatke u polju COSMOS – to je činilo osnovu moje disertacije koju sam izradila u Njemačkoj. I za vrijeme postdoktorskih usavršavanja (u SAD-u i opet u Njemačkoj) u svojim istraživanjima ponajprije sam se usredotočivala na galaksije otkrivene u polju COSMOS. Uz toliku istraživačku aktivnost vezanu uz polje i kolaboraciju COSMOS 2011. i 2012. godine za tu kolaboraciju vodila sam prijavu za mnogo teleskopskog vremena na radioteleskopu Vrlo veliki antenski niz, koji je u međuvremenu doživio silnu preobrazbu kojom je dosegnuo desetak puta bolje izvedbu nego prije tog unapređenja. Prijavom sam sa svojim timom uspjela osvojiti gotovo 400 sati opažanja radiozračenja iz tog polja do dubina koje nikad nisu dosegnute. Ova opažanja čine srž mojih EU projekata koje sam vodila (ili još uvijek vodim) na zagrebačkom PMF-u.

S osvajanjem novoga radioteleskopskog vremena usmjerenog prema polju COSMOS postala sam 2012.godine dio upravnog vijeća kolaboracije (engl. Scientific Steering Committee), koje se sastoji od dvadesetak znanstvenica i znanstvenika COSMOS tima koji donose odluke vezane uz upravljanje projektom. A 2019. godine postala sam, uz kolegice Caitlin Casey i Jeyhan Kartaltepe voditeljica cijele te kolaboracije.

Istaknuta slika: NASA, ESA i Z. Levay (STScI), obrada Astroučionica