Na prvom susretu amaterskih i profesionalnih astronoma u organizaciji Međunarodnog astronomskog saveza u Bruxellesu astronomi su razgovarali o izazovima s kojima se susreću te o tome kako ostvariti bolju međusobnu suradnju u eri moderne astronomije.
Uloga astronoma amatera
Cjelodnevno druženje profesionalnih i amaterskih astronoma otvorilo je vrata novim međusobnim suradnjama. Na susretu u organizaciji Međunarodnog astronomskog saveza održanom 13. travnja 2019. u Bruxellesu govorilo se o važnosti doprinosa amatera astronoma znanosti i njezinoj popularizaciji. Upravo su amateri astronomi oni koji često na vrlo učinkovit način prenose svoju ljubav prema istraživanju svemira široj javnosti.
Svemirska iskustva iz prve ruke
Astrofizičar i bivši astronaut NASA-e, John Grunsfeld, bio je prvi govornik konferencije. Svoje predavanje posvetio je prepričavanju vlastitog iskustva leta u svemir kako bi u tri prilike popravljao svemirski teleskop Hubble. Otkrio nam je i koja su njemu goruća pitanja na koja bi htio dobiti odgovor: odakle dolazimo, kamo idemo i jesmo li sami?
Astronomski projekti za javnost
Razvoj astronomije i astrofizike doveo je do potrebe za velikim i skupim profesionalnim teleskopima u modernim istraživanjima svemira. Pristup tim teleskopima omogućen je samo profesionalnim astronomima koji su zaduženi za opažanja neba, redukciju podataka i znanstvena istraživanja na temelju tih podataka. No, postoje brojni primjeri gdje su upravo amateri astronomi, koristeći se javno dostupnim podacima s profesionalnih teleskopa, napravili doprinos znanosti. Već postojeće suradnje profesionalnih i amaterskih astronoma u svojim su predavanjima opisali Johan Knapen, Stella Kafka, Guillem Anglada-Escude i Jorge Zuluaga, predstavljajući istraživanja zvijezda, egzoplaneta i Mjeseca. Svaki od govornika postojeće je suradnje ocijenio kao vrlo pozitivne, uz naglasak na potrebu za povećanjem suradnje.
Primjer navedenih projekata je zooniverse – platforma koja nudi volonterima da se uključe u obradu velikih skupova podataka i pritom doprinesu raznim područjima znanosti – od povijesti do astronomije. Kako izgledaju galaksije? Jeste li vidjeli muone? Jeste li čuli gravitacijski val? Podaci koji vam omogućuju da istražujete te teme i pronađete odgovor na postavljena pitanja dostupni su na internetskoj stranici: zooniverse.org
Za sve zaljubljenike u zvijezde koji žele naučiti nešto više o posebnoj vrsti promjenjivih zvijezda, Američka udruga opažača promjenjivih zvijezda (engl. American Association of Variable Star Observers – AAVSO) pripremila je priručnike koji će zainteresirane relativno brzo naučiti kako pristupiti podacima i kako u tim podacima prepoznati promjenjive zvijezde. Ako ste spremni krenuti u lov na zvijezde, posjetite AAVSO.
Astronomijom u borbu protiv globalnog zatopljenja
Astronomija je prirodno zanimljiva grana znanosti i kao takva može odlično poslužiti u poticanju interesa javnosti za znanost. Tko se nije barem jednom uhvatio kako s divljenjem promatra noćno nebo ili uživa u slikama svemirskog teleskopa Hubble?! No, astronomija može poslužiti i kao odličan način podizanja svijesti o globalnom zagrijavanju i posljedicama kojima bismo mogli svjedočiti i prije nego što se nadamo.
Venera, drugi kamenčić od Sunca, planet je slične veličine, mase i globalnog sastava kao Zemlja. No, iako joj je atmosfera prije nekoliko milijardi godina vjerojatno bila slična Zemljinoj, Venera je danas pakao s prosječnom temperaturom od oko 450°C i atmosferom koja se sastoji uglavnom od ugljikova dioksida. Zemlja je jedini planet na kojemu možemo živjeti. Jesmo li spremni napustiti je i preseliti se na Veneru?
Astronomska društva
Dio dana bio je posvećen predavanjima amatera astronoma o iskustvima rada u sklopu svojih astronomskih društava. Fokus predavanja bio je postavljen na bogate povijesti pojedinih astronomskih društava u Francuskoj i Švicarskoj te na uspješnim istraživanjima zvijezda, kometa i asteroida. Gradeći na svoju ruku instrumente za opažanje, svojom voljom i dovitljivošću neki od amatera astronoma podignuli su razinu istraživanja na vrlo visoku razinu.
Suradnja je ključ
Pred kraj dana održana je rasprava na temu problema s kojima se amateri astronomi susreću. Dvije glavne teme bile su negativna konotacija imena «amater» i nedostatak financiranja amaterskih astronomskih udruga.
Kao navedeni primjer problema naziva «amater» bila je navedena hipotetska osoba koja se amaterski bavi astronomijom nekoliko desetljeća, pri čemu je napravila nekoliko otkrića koji su objavljeni u profesionalnim astronomskim časopisima. Je li takva osoba i dalje amater ili se treba smatrati profesionalcem?
Gruba definicija profesionalnog astronoma bila bi da je to osoba koja ima formalno obrazovanje i plaćena je za svoj istraživački rad u području astronomije. S druge strane, amater je osoba koja se bavi astronomijom iz čiste ljubavi prema istraživanju svemira. Premda takva aktivnost često nije (dovoljno) financirana, ona osobi ostavlja slobodu da istražuje sve što je u tom trenutku zanima. Nekoliko profesionalnih astronoma na konferenciji izrazilo je divljenje i zahvalnost predanosti astronoma amatera uz poticaj za međusobnom suradnjom.
Konferencija je završena zdravicom Međunarodnom astronomskom savezu i stotoj godini njegova postojanja. Do zdravice se većina ljudi već međusobno upoznala, a večer je završila živahnim razgovorima i mnogim budućim suradnjama.
