Gledajući TV emisije ili čitajući o svemiru, naići ćete na izraze galaksija ili galaktika. Što je od toga zapravo točno? I zašto neki koriste galaksija, a drugi galaktika?

Ja sam, primjerice, u „timu galaksija“ i nikada me nećete čuti da kažem „galaktika“ (osim ako ne uspoređujem ta dva pojma). Ali samo polako, vratite te mačeve u korice, ne moramo se boriti 🙂 . Naime, da skratimo priču, jezično tvorbeno pravilno je oboje. Fizička struka preporučuje naziv galaksija, ali dopuštena je i galaktika, dok jezikoslovna struka prednost daje galaktici.

Pozadinu i rješenje ove terminološke dvojbe odlično su obrazložili Dario Hrupec (koji je u vrijeme pisanja teksta radio na Institutu Ruđer Bošković, a sada na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Osijek) i Goranka Blagus Bartolec (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb) u članku „Terminološke dvojbe u astronomskom nazivlju“ objavljenom 2016. u časopisu „Kemija u industriji. Dio tog članka vezan uz dvojbu između pojmova galaksija i galaktika slijedi (koji smo, uz CC BY 4.0 dopuštenje, prilagodili ovom mrežnom obliku, dodali podnaslove i uključili poveznice).

Što je galaksija?

Galaksija je gravitacijski povezan sustav zvijezda, zvjezdanih ostataka, međuzvjezdanoga plina, prašine i tamne tvari. Najmanje galaksije sadržavaju tek nekoliko tisuća zvijezda, a one najveće do stotinjak milijardi zvijezda. Cijeli pak svemir sadržava oko sto milijardi galaksija. Našu galaksiju, onu u kojoj se nalazi naš Sunčev sustav, nazivamo Mliječnim putom. Najbliža susjedna galaksija Andromeda udaljena je oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina. Galaksije nisu jednoliko raspoređene u svemiru, nego su grupirane u skupove, a skupovi u superskupove. Prije sto godina nije se znalo za galaksije. Smatralo se da je svemir ono što danas poznajemo kao Mliječni put. Bili su doduše poznati neki objekti, zvani maglicama, za koje se znalo da nisu zvijezde i da su vrlo udaljeni. Američki astronom Edwin Hubble, koji je dvadesetih godina dvadesetoga stoljeća radio na tada najvećem optičkom teleskopu na svijetu u opservatoriju Mount Wilson, potvrdio je 1923. godine da maglica Andromeda nije dio Mliječnoga puta. Zapravo je otkrio da je Andromeda drugi „otok u svemiru“, druga galaksija. Nakon toga je broj poznatih galaksija rastao iz dana u dan. Godine 1929. Hubble je objavio svoje drugo veliko otkriće: galaksije se međusobno udaljavaju, a brzina udaljavanja linearno raste s udaljenošću. To je zapravo značilo da se svemir širi.

Galaksije su nekoć zvane maglicama

Hubble, čovjek koji je galaksije otkrio, nije ih nazivao galaksijama. Ostao je vjeran staromu nazivu – maglice. Svoju knjigu o galaksijama naslovio je Carstvo maglica (The Realm of the Nebulae). Naziv galaksija čak je smatrao glamuroznim jer je tada označavao „mnoštvo lijepih žena“. No čini se da je Hubbleovo neprihvaćanje naziva galaksija dobrim dijelom izazvao američki astronom Harlow Shapley. Shapley se u početku snažno protivio tumačenju Hubbleovih rezultata kao drugih galaksija. Čak do te mjere da ih je nazvao znanstvenim smećem. No, suočen s novim opažanjima, promijenio je mišljenje (što je pohvalno, pravi znanstvenik ne može ignorirati činjenice). Shapley je mnogo pisao i on je zapravo promovirao naziv galaksija. Galaksijama je nazvao nekadašnje maglice, velike sustave zvijezda koji su slični našemu sustavu zvijezda, Mliječnomu putu.

Mliječni put; Bruno Gilli / ESO
Mliječni put; izvor: Bruno Gilli / ESO

Galaksije su dobile ime prema Mliječnome putu, na grčkom galaxías kýklos

Mliječnim putom nazivamo i bijeli, polukružni trag na nebu koji se vidi zato što je galaksija gušća u središnjem dijelu, a Sunčev sustav smješten bliže vanjskomu, rjeđem dijelu. Stoga pogled u svemir iz naše perspektive uključuje jedan nebeski mliječni kru