Kao dio proslave 100. godišnjice Međunarodnog astronomskog saveza (IAU), IAU organizira svjetski natječaj IAU100 NameExoWorlds – Imenujte egzoplanetni sustav – koji svakoj zemlji na svijetu omogućuje da imenuje odabrani egzoplanet i zvijezdu oko koje se okreće. Više od 70 zemalja, uključujući Hrvatsku, organizira državne kampanje kroz koje će javnosti biti omogućeno da glasa. Cilj ove inicijative jest stvoriti svijest o tome koje je naše mjesto u svemiru i promišljati o tome kako bi Zemlju možda doživjela civilizacija na nekom drugom planetu.

U ovom tekstu naći ćete sve potrebne informacije o natječaju u Hrvatskoj te upute kako predložiti imena za egzoplanet i zvijezdu oko koje se okreće, a koje Hrvatska službeno imenuje. Na pojedine odjeljke možete skočiti klikom na jednu od tema nabrojanih u nastavku, a prije nego što podnesete svoj prijedlog svakako dobro proučite pravila imenovanja. Za sva pitanja stojimo na raspolaganju; javite nam se mejlom na [email protected], preko Facebook stranice Astroučionice ili kontaktirajte bilo koga iz hrvatskog IAU100 povjerenstva.

1.     Svjetski natječaj NameExoWorlds unutar proslave IAU100

2.     Egzoplanetni sustav koji Hrvatska imenuje

3.     Pravila imenovanja

4.     Pravila natječaja za Hrvatsku

5.     Predložite imena

1. Svjetski natječaj NameExoWorlds unutar proslave IAU100

Posljednjih godina astronomi su otkrili tisuće planeta i planetnih sustava koji kruže oko obližnjih zvijezda. Neki su mali i stjenoviti poput Zemlje, a drugi plinoviti divovi poput Jupitera. Danas vjerujemo da bi oko većine zvijezda mogli kružiti planeti, a neki od njih mogli bi imati fizičke značajke nalik na Zemljine. Već i sam broj zvijezda u svemiru (a oko svake od njih možda kruži neki planet), kao i sveprisutnost predbiotičkih spojeva, daju naslutiti kako bi izvanzemaljski život mogao biti vjerojatan.

IAU je tijelo odgovorno za dodjeljivanje službenih oznaka i imena nebeskim tijelima, i sada, tijekom proslave prvih 100 godina održavanja međunarodne suradnje (IAU100) kroz ovaj natječaj želi doprinijeti slozi svih ljudi. Nakon prvog natječaja NameExoWorlds competition, u kojem je 2015. godine imenovano 19 egzoplaneta, IAU sada, pod okriljem projekta IAU100 NameExoWorlds, svakoj zemlji nudi mogućnost da imenuje jedan planetni sustav koji se sastoji od egzoplaneta i njegove zvijezde domaćina. Zvijezda svake od zemalja vidljiva je iz te zemlje i dovoljno jasna da bi bila vidljiva kroz male teleskope. Ovo je tek drugi put u povijesti da će jedan natječaj dovesti do imenovanja zvijezda i egzoplaneta.

2. Egzoplanetni sustav koji Hrvatska imenuje

Nakon što je pomno odabralo velik broj dobro proučenih, potvrđenih egzoplaneta i zvijezda oko kojih se okreću, Upravni odbor natječaja IAU100 NameExoWorlds svakoj je zemlji dodijelio sustav zvijezde i planeta, pazeći na poveznicu s tom zemljom i vidljivost zvijezde domaćina iz te zemlje. Hrvatskoj je dodijeljen sustav u zviježđu Ris u kojem se oko zvijezde trenutačno službenog imena HD 75898 okreće divovski planet (HD 75898b) mase gotovo tri puta veće od Jupiterove.

HD 75898 zvijezda je osme magnitude koja je od nas udaljena 255 svjetlosnih godina. Zvijezda je spektralnog tipa G, poput našeg Sunca, ali je nešto veća, sjajnija i mlađa u usporedbi s našim Suncem.

Planet HD 75898 b divovski je plinoviti planet koji kruži oko zvijezde HD 75898. Gotovo je trostruko (točnije 2,71 puta) masivniji od Jupitera i potrebna su mu 422,9 dana da jedanput obiđe oko svoje zvijezde, od koje je udaljen 1,191 astronomsku jedinicu (jedna astronomska jedinica odgovara prosječnoj udaljenosti Zemlje od Sunca).

Planet je otkriven 2007. godine opažanjima sa zvjezdarnice W. M. Keck Observatory na Havajima u SAD-u metodom radijalne brzine. Ovom se metodom kroz spektar zračenja zvijezde mjere promjene u njezinoj brzini (točnije komponenti brzine u smjeru gledanja) prateći kako se zvijezda i planet kreću oko zajedničkog centra mase. 

U videu iznad ovog teksta prikazano je kako zbog gravitacijskog utjecaja planeta na zvijezdu ona neće stajati u mjestu (efekt je u videu pretjeran ilustracije radi), nego će se (kao i planet) gibati oko zajedničkog centra mase. Ako je ravnina tog gibanja u odnosu na Zemlju takva da je vidimo bočno ili pod nekim kutem (samo ne odozgo odnosno iz ptičje perspektive), zvijezda će se u jednom dijelu svoje putanje oko centra mase gibati prema nama, a u drugom dijelu od nas. Kad nam se približava, svjetlosni valovi koje zrači bit će pomaknuti prema plavom dijelu spektra, a kad se udaljava od nas prema crvenom. Ovo je takozvani Dopplerov efekt koji najbolje poznajemo iz svakodnevnog života, primjerice kad zrakoplov ili kola hitne pomoći projure pokraj nas: zvuk koji čujemo postaje sve viši kako nam se kola približavaju, a onda sve niži kako se udaljavaju od nas. U slučaju svjetlosnih valova ovo odgovara pomaku prema plavom i crvenom dijelu spektra.

3. Pravila imenovanja

Predložena imena trebala bi biti imena stvari, ljudi ili mjesta koja imaju dugogodišnju kulturnu, povijesnu ili zemljopisnu važnost, i vrijedna su toga da njihovo ime nose nebeska tijela. Premda nije obavezno, imena mogu biti vezana uz nebo i astronomiju ili na neki način povezana sa zviježđem ili kulturnim asterizmom u kojem se nalazi egzoplanetni sustav koji se imenuje. U znak obilježavanja UN-ove Međunarodne godine urođeničkih jezika (2019.; IYIL2019), govornike urođeničkih jezika potiče se na to da predlože imena iz tih jezika.

Potrebno je predložiti dva (2) imena: jedno (1) za egzoplanet i jedno (1) za zvijezdu oko koje on kruži. Ta dva imena trebala bi imati zajedničku temu. Pri objašnjenju odabira teme treba sažeto (u jednoj do dvije rečenice) opisati kako su predložena imena povezana. Tema bi trebala biti dovoljno široka da se u budućnosti iz književnosti mogu preuzeti dodatna imena kojima će se imenovati dodatna tijela u egzoplanetnom sustavu (npr. dodatni planeti koji bi mogli biti otkriveni, dodatni pratitelji zvijezda). Primjer: rijeke zemlje XYZ. Izmišljene zemlje u pričama iz 19. stoljeća iz zemlje XYZ, itd.

Više pojedinosti pročitajte u nastavku.

Predložena imena trebala bi:

• imati između 4 i 16 znakova pisanih latinicom (uključujući razmake ili interpunkcijske znakove),

• se sastojati se od samo jedne riječi (po mogućnosti),

• biti izgovoriva (na nekim jezicima),

• biti neuvredljiva. 

Dodatno, predložena imena ne smiju biti:

• imena isključivo ili ponajprije komercijalne prirode,

• imena pojedinaca, mjesta ili događaja ponajprije poznatih po političkim, vojnim ili religijskim aktivnostima,

• imena osoba koje su umrle prije manje od jednog stoljeća (1919.),

• imena živućih osoba,

• imena ustanova povezanih s ovim izborom,

• imena kućnih ljubimaca,

• nova odnosno izmišljena imena,

• akronimi,

• imena koja uključuju brojeve ili interpunkcijske znakove (dijakritici su dopušteni),

• imena koja su ponajprije poznata kao zaštitni znak ili su zaštićeno intelektualno vlasništvo,

• ista ili slična već postojećemu imenu nekoga astronomskog tijela. Već dodijeljena imena astronomskih tijela mogu se provjeriti na ovim poveznicama:

       a) IAU-ova imena asteroida u Minor Planet Center (MPC) database

       b) Imena galaktičkih i izvangalaktičkih tijela u Sesame name resolver

       c) IAU-ova imena za planete, patuljaste planete i satelite

       d) IAU-ova imena za zvijezde

       e) IAU-ova imena za egzoplanete

Uz sva predložena imena treba priložiti i tekst (ne dulji od 100 riječi – nakon prijevoda na engleski) kojim se predloženo ime objašnjava.

Odabrana javna imena IAU će smatrati službenim, javno korištenim imenima za odabrano tijelo ili tijela 

• Odabrana javna imena neće zamijeniti znanstveno alfanumeričko nazivlje.

• Predložena imena bit će objavljena kao takva, uz priznanje predlagačima koji su ih predložili.

• To javno ime može se koristiti međunarodno, uz ili umjesto znanstvenog nazivlja, trajno i bez ograničenja.

4. Pravila natječaja za Hrvatsku

Imena egzoplaneta i zvijezde oko koje se okreće smiju predlagati pojedine osobe i ustanove (poput vrtića, škola, sveučilišta, fakulteta, odsjeka, astronomskih društava i sl.) iz Hrvatske te se posebno potiče one najmlađe (učenike i studente) da pošalju svoje prijedloge. 

Podnošenje prijedloga

Prijedlozi se podnose kroz obrazac u nastavku te svaki prijedlog mora biti smisleno obrazložen – svakako dobro proučite pravila imenovanja prije nego što podnesete prijedlog. Prijedlozi koji nisu u skladu s navedenim smjernicama neće se uzimati u obzir. Prijedlozi će se primati do 30. rujna 2019., uključujući taj dan do ponoći (po hrvatskom vremenu). 

Izbor pet najboljih predloženih imena zvijezde i planeta

Po zaprimanju prijedloga, hrvatsko IAU100 povjerenstvo izabrat će pet prijedloga imena planeta i zvijezde. Napominjemo da ime planeta i zvijezde ne moraju nužno biti iz istog zaprimljenog prijedloga, već hrvatsko povjerenstvo ima pravo izabrati primjerice ime zvijezde iz jednog prijedloga te ime planeta iz drugog.

Javno glasanje

Top pet prijedloga imena planeta i zvijezde bit će dani na javno glasanje (u kojem će moći sudjelovati pojedine osobe i ustanove). Na temelju tog glasanja prijedlozi će se rangirati. Prva tri na popisu – odnosno prvi izbor i dva zamjenska izbora – bit će proslijeđena Upravnom odboru natječaja IAU100 NameExoWorlds koji donosi konačnu odluku o imenu. Zamjenska imena potrebna su u slučaju da primjerice neka druga država predloži isto ime za egzoplanetni sustav koji je toj državi dodijeljen. Službeni rezultati bit će objavljeni u prosincu. 

5. Predložite imena

Predložite dva imena – jedno za egzoplanet i jedno za zvijezdu oko koje on kruži – putem google obrasca koji sljedi i nemojte zaboraviti prethodno dobro proučiti pravila imenovanja s obzirom na to da se prijedlozi koji nisu u skladu s gore navedenim smjernicama neće se uzimati u obzir. Također napominjemo da je dozvoljena jedna prijava po osobi, odnosno jedna prijava po instituciji.

Slike: naslovna – IAU/L. Calçada; pravila – Le Moal Olivier © 123rf.com; karta EU sa zastavama–Tatiana Kalashnikova © 123rf.com; ideje – alphaspirit © 123rf.com