"Jesmo li sami u svemiru?" jedno je od pitanja na koje bi svatko želio znati odgovor. Pročitajte u ovih osam točaka što znanost misli o tome. Tekst prenosimo iz e-knjige Međunarodnog astronomskog saveza (IAU) „Abeceda astronomije“ koju besplatno možete preuzeti na Astroučionici.
1) Organske molekule otkrivene su izvan Zemlje
Organske molekule sadržavaju ugljik koji je osnovna građevna jedinica života kakav poznajemo. Opažanja međuzvjezdanog medija pokazuju da su organske molekule, kao one jednostavnih aminokiselina, prisutne u svemiru. Organske molekule pronađene su i u kometima i meteoritima. Vrlo je vjerojatno da su takve molekule već bile prisutne u plinu i prašini iz kojih je nastao naš Sunčev sustav.
2) Na Zemlji postoje živući organizmi koji uspijevaju preživjeti u ekstremnim uvjetima
Iako je većina života na Zemlji osjetljiva na uvjete u okolišu, otkriveno je da neki organizmi, ekstremofili, preživljavaju u ekstremnim uvjetima, što pokazuje da život može postojati i ondje gdje se to najmanje očekuje. Ti organizmi mogu biti vrlo otporni na širok raspon temperatura, tlaka, pH vrijednosti i izlaganja zračenju. Neki od njih žive na mjestima poput pustinja, polova, duboko u oceanu, pa čak i u vulkanima. Jedan od najotpornijih poznatih organizama može preživjeti u vakuumskim uvjetima. Te činjenice razlozi su za suzdržani optimizam kada je u pitanju mogućnost života na drugim planetima ili mjesecima, gdje su okolišni uvjeti često razmjerno teški.
3) Tragovi tekuće vode daju naslutiti mogućnost postojanja primitivnoga života na Marsu
Tekuća voda ključni je čimbenik za razvoj života kakav poznajemo. Zbog toga je potraga za tekućom vodom na drugim planetima i njihovim mjesecima važan cilj u potrazi za izvanzemaljskim životom. Godine 2015. na površini Marsa pronađena je tekuća voda, čime je potvrđena dugotrajna pretpostavka o njezinu postojanju na tom planetu. Premda je ta voda pomiješana sa solima i održava tekuće stanje samo u nekim posebnim uvjetima, njezino prisustvo daje nam dodatni razlog da vjerujemo kako su na Marsu jednostavni oblici života možda postojali ili još uvijek postoje.
4) Čini se kako neki prirodni sateliti u Sunčevu sustavu imaju uvjete za postojanje života
Među mnogo mjeseca koji kruže oko divovskih planeta u Sunčevu sustavu nalaze se i neki koji neke značajke dijele s terestričkim planetima. Neke od tih značajki su gusta atmosfera i vulkansko djelovanje. Europa, jedan od najvećih Jupiterovih mjeseca, ima zaleđenu površinu, koja možda prekriva tekući ocean. Znanstvenici vjeruju da taj ocean možda pruža prikladne uvjete za postojanje jednostavnih oblika života. Drugi kandidat za domaćina kakvome jednostavnom životu je Titan, jedan od najvećih Saturnovih mjeseca. Titan je bogat složenim organskim spojevima, ima gustu atmosferu, tekući metan na površini i pretpostavlja se da sadržava podzemni vodeni ocean.
5) Postoje brojni planeti, koji se nazivaju egzoplanetima, i koji kruže oko zvijezda koje nisu Sunce
Od otkrića prvoga planeta koji je kružio oko neke zvijezde koja nije naše Sunce, otkrivene su još tisuće planeta koje kruže oko zvijezda koje nisu Sunce. Ti planeti nazivaju se egzoplanetima. Broj otkrivenih egzoplaneta sve brže raste te danas možemo dokučiti kakvi egzoplaneti postoje u Sunčevu susjedstvu.
6) Egzoplaneti mogu biti vrlo različiti i često su u sustavima
Egzoplaneti pokazuju širok raspon fizičkih i orbitalnih svojstava. Mase od Merkurove do nekoliko puta veće od Jupitera, egzoplaneti mogu imati polumjer od stotine kilometara do nekoliko puta polumjera Jupitera. Ophodno vrijeme egzoplaneta može biti i samo nekoliko sati, a njihova orbitalna ekscentričnost jednako visoka kao i ekscentričnost kakvoga kometa u Sunčevu sustavu. Većina egzoplaneta obično se nalazi u sustavima koji se sastoje od nekoliko planeta koji kruže oko iste zvijezde.
7) Blizu smo otkrića planeta nalik na Zemlju
Poboljšavajući preciznost metoda otkrivanja, sada možemo pronaći planete čija je masa jednako mala kao jedna Zemljina masa i veličine otprilike polumjera Zemlje. Naša dosadašnja potraga, ma kako ograničena ona bila, pokazala je da je okolica Sunca prepuna planeta. Neki od tih planeta čak kruže u takozvanoj zoni nastanjivosti oko zvijezde domaćina. Prema definiciji, planet koji kruži unutar zone nastanjivosti od svoje zvijezde prima upravo onoliko zračenja koliko omogućuje postojanje tekuće vode na njegovoj površini.
8) Znanstvenici traže izvanzemaljsku inteligenciju
Jedan način potrage za izvanzemaljskim civilizacijama jest traženje signala koje nijedna astronomska pojava nije mogla prirodno proizvesti. Sustavna potraga za takvim signalima poznata je kao „potraga za izvanzemaljskom inteligencijom” (engl. akronim SETI). Dosad takvi signali nisu pronađeni, ali antene SETI i dalje promatraju nebo, tražeći bilo kakav trag razvijenoga života izvan Zemlje.
