Ovih dana nebo nam krasi jedan komet! „Pučki" naziv mu je NEOWISE i poseban je zato što sjajnijega kometa na sjevernoj nebeskoj polutci nije bilo od 1997. godine kada je našim nebom „šetao“ Hale-Bopp. Saznajte kako je komet NEOWISE dobio repove i kada i gdje ga vidjeti na nebu ... a pripremite se odmah i za meteorski pljusak Perzeidi ili suze sv. Lovre čiji nas vrhunac očekuje u kolovozu.

Komet NEOWISE

Komet nosi ime C/2020 F3 (NEOWISE). Otkriven je tek 27. ožujka 2020. godine NASA-inim svemirskim teleskopom NEOWISE. Početkom srpnja, točnije 3. srpnja, u svojoj je putanji bio najbliže Suncu. U toj je točki, koja se naziva perihel, od Sunca bio udaljen otprilike 44 milijuna kilometara. A to je otprilike 14 milijuna kilometara bliže Suncu, nego što je od Sunca prosječno udaljen Merkur, planet Sunčeva sustava najbliži Suncu. Komet je taj bliski susret sa Suncem uspio preživjeti i tako je uljepšao naše srpanjsko noćno nebo. Najbliže Zemlji bit će 23. srpnja 2020., ali bez brige, nećemo se sudariti s njim.

Kada i gdje možemo NEOWISEA uočiti na nebu?

Iz naših krajeva, početkom srpnja 2020. komet NEOWISE najvidljiviji je bio pred zoru, kad su u njemu mogli uživari ranoranioci ili oni koji kasno idu na spavanje. Od sredine srpnja već ga se i nakon zalaska Sunca lako moglo uočiti na ljetnome nebu. 

Nakon zalaska Sunca komet se nalazi u smjeru sjeverozapada. Pogledajte u animaciji gdje se na nebu nalazio u 23 sata od 19. do 31. srpnja.

Kako se u svojoj putanji u drugoj polovici srpnja udaljava od Sunca, na nebu će biti sve slabije vidljiv, dok nam konačno ne nestane iz vidolruga, vraćajući se u daleke krajeve Sunčeva sustava otkud je i došao. Pogledajte snimku kometa s Medvednice.

Zašto komet ima rep(ove)? 

Komet NEOWISE ubraja se u dugoperiodične komete, a to su oni koji dolaze iz dalekih krajeva Sunčeva sustava, odnosno iz Oortova oblaka, i kojima je potrebno više od 200 godina da obiđu oko Sunca. Orbita kometa NEOWISE takva je da se predviđa da će se u ove krajeve vratiti tek za kojih 6800 godina. Dakle, tko ga ne uhvati sad, sasvim sigurno ni neće! 🙂

Procjenjuje se da je komet NEOWISE velik otprilike 5 kilometara (u promjeru), a na nebu je vidljiv zahvaljujući svojoj atmosferi, koja se u kometa naziva koma, a stvara se uslijed međuigre kometa i Sunčeva zračenja i vjetra. 

Kometi se katkad nazivaju prljavim snježnim grudama, prema modelu Freda L. Whipplea iz 1950., koji uspješno objašnjava opažena svojstva kometa. Kometi se sastoje od krutina, raznih ledova i zrnaca prašine. Pogledajte na sljedećoj slici koja je razlika između kometa i asteroida.

Kada komet zađe u Sunčevo susjedstvo, jezgra kometa se zagrijava te hlapljivi materijali iz njega isparavaju i sa sobom nose zrnca prašine. Tako se stvara koma (obavijena vijencem vodika). Koma se oko kometa stvara na udaljenosti otprilike pet puta većoj od one na kojoj je Zemlja od Sunca.

Kad koma kometa počne međudjelovati sa Sunčevim zračenjem i vjetrom, nastaje rep. To se obično događa na udaljenosti otprilike jednakoj udaljenosti Zemlje od Sunca. Repovi mogu biti golemi; čak toliko dugački koliko je Zemlja udaljena od Sunca.  

Kad se komet opet udalji od Sunca, vijenac, koma i rep nestanu. To se događa kada komet napusti unutarnji dio Sunčeva sustava, pri čemu se temperatura u njemu dovoljno snizi da brzina isparavanja (odnosno sublimacije) postane toliko malena da vijenac, koma i rep nestanu.

Zašto postoje dva repa?

Rep svakog kometa obično se dijeli na dva dijela (dva repa), kao što se to lijepo vidi i na nekim fotografijama kometa NEOWISE.

Rep prašine

Glavni vidljivi rep sastoji se od čestica prašine i djeluje široko i savijeno. Tomu je tako zbog međudjelovanja Sunčeva zračenja i zrnaca prašine te gravitacijskog utjecaja Sunca na zrnca prašine. Što su zrnca manja, to ih tlak Sunčeva zračenja više odguruje s kometove putanje oko Sunca. Rep je širok zato što nisu sva zrnca jednako velika. 

Boja repa prašine žućkasta je zato što se na zrncima prašine raspršuje Sunčeva svjetlost.

Ionski rep

Drugi rep sastoji se od ioniziranoga plina te je uži i ravan. Taj je rep uvijek usmjeren izravno od Sunca. Razlog tomu je prilično složeno međudjelovanje između kometa, Sunčeva vjetra (a to je struja električki nabijenih čestica koju Sunčeva korona neprestano odašilja u svemir oko sebe) i Sunčeva magnetskog polja. U konačnici ioni kruže oko silnica magnetskoga polja oko jezgre kometa te ih komet vuše za sobom u repu usmjerenom od Sunca.

Ionski rep obično je plave boje zato što zrači fluorescencijom – ioni u repu „upijaju“ Sunčevo zračenje te potom taj višak energije zrače na valnim duljinama (od otprilike 420 nanometara) koje odgovaraju plavoj boji.

Kakve kometi imaju veze s meteorskim pljuskovima?

Komet na svojemu putu kroz Sunčevo susjedstvo za sobom ostavlja i  otpad u obliku većih čestica prašine i grumenčića koje tlak Sunčeva zračenja nije mogao izbaciti iz orbite. Ako se dogodi da Zemlja na svojemu putu oko Sunca prođe preko kometove putanje, odnosno kroz oblake otpada nekog kometa, to će uzrokovati meteorski pljusak. Vjerojatno najpoznatiji meteorski pljusak su Perzeidi (poznati i kao suze svetog Lovre), kojima se veselimo svake godine u kolovozu.

Naslovna fotografija: Saša Nuić (Hrvatska, Canon 6d sa Canon 24-105 L @F4 50mm ISO3200
42X13s, 17. srpnja 2020.)