Iako je Sunce tek jedna od stotina milijardi zvijezda u našoj galaksiji, ono je jedina zvijezda na čijoj površini možemo proučavati mnoge detalje. Za razliku od promatranja noćnoga neba, promatranje Sunca zahtijeva posebne mjere opreza kako bi bilo potpuno sigurno.

Prvo i najvažnije pravilo glasi:

Nikada ne gledati u Sunce golim okom.

Sunčeva svjetlost toliko je jaka da može trajno oštetiti leću i mrežnicu oka. Problem je što mrežnica nema receptore za bol pa često nećemo odmah osjetiti da je došlo do ozljede. Posljedice mogu biti trajno zamagljen vid ili čak nepovratni gubitak dijela vida.

Opasnost postoji tijekom cijele godine, kao i za vrijeme pomrčina. Jedina iznimka od ovog pravila jest vrlo kratko razdoblje u potpunoj pomrčini Sunca kada Mjesec potpuno (100 %) prekriva Sunčev disk. To je jedini trenutak kada je sigurno skinuti naočale i uživati u koroni, protuberancijama i zvijezdama na dnevnome nebu. U svim ostalim situacijama, Sunce se izravno promatra isključivo uz pomoć odgovarajuće opreme ili pak neizravnim načinima.

Izravno promatranje Sunca

Sunce smijemo gledati vlastitim očima, izravno ili kroz teleskop, samo i jedino kroz zaštitni optički element koji propušta tek mali dio Sunčeve svjetlosti. A evo i koji su to zaštitni optički elementi:

Naočale za sigurno promatranje Sunca

Certificirane naočale za promatranje Sunca najjednostavniji su i najpristupačniji način sigurnog promatranja Sunca. Ako kupujete takve naočale, obratite pozornost na oznaku ISO 12312-2, koja potvrđuje da su namijenjene izravnom promatranju Sunca. Uvijek slijedite upute proizvođača otisnute na samim naočalama. Prije svake uporabe provjerite jesu li potpuno neoštećene. Ako proizvođač navodi rok uporabe ili preporuku za zamjenu, pridržavajte se tih uputa.

Kroz certificirane naočale za promatranje Sunca smije se promatrati Sunce golim okom tijekom pomrčine Sunca, ali i u bilo koje drugo vrijeme. Većina proizvođača ipak preporučuje da se Sunce ne promatra više od nekoliko minuta u kontinuitetu. I sama najradije samo nakratko pogledam Sunce, a zatim to ponovim nakon kraće stanke. Dodatne preporuke o sigurnom promatranju Sunca možete pronaći u smjernicama Američkog astronomskog društva.

Solarne naočale propuštaju tek neznatan dio Sunčeve svjetlosti. Kroz njih ništa nije vidljivo sve dok ne usmjerite pogled prema Suncu, zbog čega mnoge iznenadi koliko su tamne.

Naočale treba staviti na oči prije nego što pogledate prema Suncu i skinuti ih tek nakon što ponovno skrenete pogled sa Sunca.

Mnogi se iznenade kada prvi put pogledaju Sunce kroz naočale za promatranje Sunca. Umjesto zasljepljujuće svjetlosti ugledaju miran, jasno omeđen disk na tamnoj pozadini neba. Na radionicama tada često čujem spontani usklik: „Ajme, izgleda kao Mjesec!” Taj trenutak nije samo lijepo iskustvo, nego i izvrstan primjer iskustvenog učenja: Sunce i Mjesec doista imaju gotovo jednaku prividnu veličinu na nebu, zbog čega tijekom potpune pomrčine Mjesec može gotovo savršeno prekriti Sunčev disk.

Solarni filtar za teleskop ili dalekozor

Solarni filtar ili folija najbolji su izbor za ozbiljnije izravno promatranje Sunca.

Filtar se postavlja na prednji kraj teleskopa ili dalekozora, prije nego što svjetlost uđe u uređaj.

Nikada se ne koriste mali filtri koji se umeću u okular. Takvi bi mogli puknuti zbog zagrijavanja i predstavljali bi ozbiljnu opasnost.

Za razliku od solarnih naočala, teleskop ili dalekozor povećava Sunčev disk pa postaje vidljivo mnogo više detalja. Kroz solarne naočale ponekad se mogu uočiti tek najveće Sunčeve pjege, dok se već i manjim teleskopom s odgovarajućim solarnim filtrom lijepo vide brojne pjege i njihove skupine. Redovitim promatranjem moguće je pratiti kako se iz dana u dan pojavljuju nove pjege, stare nestaju, a cijele se skupine polako pomiču preko Sunčeva diska zbog njegove rotacije.

Herschelova prizma

Herschelova prizma poseban je uređaj koji je osmislio John Herschel (sin poznatog astronoma Williama Herschela) u 19. stoljeću. Prizma se stavlja kao dodatak na teleskop pri izlasku zraka (ondje gdje se inače postavlja okular).

Herschelova prizma koristi se isključivo s refraktorskim teleskopima te uz odgovarajuće sigurnosne filtre koji smanjuju intenzitet Sunčeve svjetlosti na sigurnu razinu. Nije prikladna za reflektore ni katadioptričke teleskope jer u njima može doći do opasnog zagrijavanja optičkih elemenata.

Umjesto da preprečuje put svjetlosti ispred teleskopa, Herschelova prizma većinu Sunčeve energije odvodi izvan optičkoga puta, a promatraču propušta samo mali dio svjetlosti.

Omogućuje vrlo kvalitetan prikaz Sunčeve fotosfere, ali nije prikladna za sve teleskope te zahtijeva dobro poznavanje pravilne i sigurne uporabe. Herschelova prizma među iskusnijim je promatračima vrlo cijenjena zbog iznimno kvalitetne slike koju pruža. Mnogi ističu da je prikaz Sunčeva diska kontrastniji te da se sitni detalji, poput granulacije fotosfere i strukture oko Sunčevih pjega, lakše uočavaju nego pri promatranju kroz klasični solarni filtar. Razlika nije dramatična, ali je dovoljno velika da je brojni zaljubljenici u promatranje Sunca smatraju najboljim izborom za promatranje u bijeloj svjetlosti.

Solarni teleskop

Solarni teleskop posebno je izrađen za sigurno promatranje Sunca. Za razliku od klasičnih teleskopa kojima se dodaju solarni filtri, solarni teleskopi od samog su početka projektirani isključivo za promatranje naše zvijezde.

Postoje različite vrste solarnih teleskopa, ovisno o tome što želimo promatrati. Teleskopi za promatranje u bijeloj svjetlosti prikazuju fotosferu Sunca na kojoj se jasno uočavaju Sunčeve pjege. S druge strane, H-alfa teleskopi propuštaju samo vrlo uzak dio spektra oko emisijske linije vodika Hα (656,3 nm), zahvaljujući čemu postaju vidljivi spektakularni detalji Sunčeve atmosfere, poput filamenata, prominencija i aktivnih područja.

Promatranje Sunca kroz solarne teleskope vrlo je sigurno jer su njihovi optički elementi i filtri posebno osmišljeni, namješteni i tvornički kalibrirani upravo za tu namjenu. Osim sigurnosti, omogućuju i pogled na Sunce kakav nije moguće dobiti običnim teleskopom sa solarnim filtrom.

Namjenski solarni teleskopi daju najbolji pogled na Sunce, ali zbog svoje složene optike zahtijevaju znatno veće financijsko ulaganje od klasičnih teleskopa. Zato prije kupnje vrijedi razmisliti može li postojeći teleskop zadovoljiti vaše potrebe uz odgovarajući solarni filtar za bijelu svjetlost ili odgovarajući H-alfa sustav.

Neizravno promatranje Sunca

Sunce možemo promatrati i neizravno, tako da ga promatramo nekim drugim putem, a najbolje bi bilo okrenuti mu leđa.

Kod neizravnog promatranja u Sunce ne gledamo vlastitim očima. Promatramo njegovu projekciju ili digitalnu fotografiju. Zbog toga je ovaj način posebno prikladan za skupna promatranja, bila ona javna ili, primjerice, školska.

Projekcija Sunca na papir ili drugu svijetlu podlogu često ostavlja posebno snažan dojam. Vrlo je dojmljivo koliko se jasno na običnom listu papira može pojaviti njegova slika, zajedno sa Sunčevim pjegama ili oblikom pomrčine.

Projekcija kroz rupicu: camera obscura

Camera obscura (lat. tamna komora) jedan je od najstarijih optičkih uređaja i radi na vrlo jednostavnom principu. Svjetlost prolazi kroz rupicu i projicira sliku na zaslon ili suprotnu stijenku kutije. Budući da se svjetlost širi pravocrtno, projicirana slika ispada obrnuta.

Za promatranje Sunca to je jedna od najsigurnijih metoda jer u Sunce nikada ne gledamo izravno. Umjesto toga promatramo njegovu projiciranu sliku. Ako je projekcija dovoljno velika i uvjeti dobri, mogu se uočiti Sunčeve pjege, a tijekom pomrčine, primjerice, jasno se vidi kako Mjesec postupno prekriva Sunčev disk.

Zanimljivo je da tijekom djelomične pomrčine i priroda stvara tisuće malih camera obscura. Rupice između lišća na drveću projiciraju male slike zamračenoga Sunca pa će umjesto uobičajenih okruglih svjetlosnih mrlja na tlu nastati deseci ili stotine malih pomrčina.

Kako izraditi uređaj za projekciju Sunca?

Najjednostavniji projektor može se izraditi primjerice od kartonske kutije. Na jednoj strani kutije napravi se rupica (iglom ili pribadačom), a na suprotnoj se unutarnjoj strani postavi bijeli papir koji služi kao zaslon. Kada rupicu usmjerite prema Suncu, na papiru će se pojaviti njegova mala slika. Naravno, negdje treba staviti i otvor kroz koji ćete vidjeti zaslon u unutrašnjosti.

Postoji mnogo kreativnih izvedbi – od jednostavnoga papira s rupicom i poda kao projekcijskog zaslona, preko jednostavne kartonske kutije do modela izrađenih od dvije papirnate ploče ili cijevi. U nastavku donosimo nekoliko video uputa koje će vam pomoći da izradite vlastiti projektor.

Projekcija optičkim instrumentom

Jedan od najljepših načina promatranja Sunca jest projekcija njegove slike teleskopom ili dalekozorom. Umjesto da gledate kroz okular, Sunčeva se slika projicira na papir ili zaslon, pa je istodobno može promatrati više ljudi. Zbog toga je ova metoda posebno pogodna za škole, javna promatranja i radionice.

Iako se često kaže da se projekcija radi na bijeli papir, u praksi se često pokazuje da je svjetlosivi ili svjetlosmeđi karton bolji izbor. Na potpuno bijeloj podlozi slika Sunca može djelovati vrlo blještavo, dok nešto tamnija podloga daje ugodniji kontrast. Isprobajte sami!

Jedan od prvih izazova jest uopće usmjeriti teleskop prema Suncu. Budući da se nikako ne smije gledati kroz tražilac, potrebno je poslužiti se drugim metodama. Najjednostavniji je trik s najmanjom sjenom: teleskop se polako pomiče dok njegova sjena na tlu ne postane najmanja i najsimetričnija. Tada je uređaj vrlo blizu položaja Sunca. Još praktičnije rješenje je solarni tražilac, mali dodatak koji radi na načelu camere obscure: Sunčeva svjetlost prolazi kroz otvor i na zaslonu stvara svijetlu točku. Kada se točka nađe na označenom mjestu, teleskop je pravilno usmjeren prema Suncu.

Kod projekcije treba voditi računa o nekoliko sigurnosnih pravila:

• nikada ne gledajte kroz okular dok je teleskop usmjeren prema Suncu
• obavezno zatvorite ili uklonite optički tražilac ako nema vlastiti solarni filtar
• ne ostavljajte teleskop dugo usmjeren prema Suncu bez nadzora jer se okular i drugi optički dijelovi mogu jako zagrijati
• plastični okulari i pojedini dijelovi teleskopa mogu se pri dugotrajnoj projekciji oštetiti zbog zagrijavanja.

Sunčev projektor AstroMedia

Ako želite praktično i pristupačno rješenje namijenjeno upravo projekciji Sunca, zanimljiv je AstroMedia Sun Projector. Za razliku od camere obscure, koja koristi rupicu, ovaj uređaj koristi leću koja projicira uvećanu sliku Sunca na zaslon. Time se dobiva svjetlija i veća projekcija na kojoj se mogu lijepo uočiti najveće Sunčeve pjege, a uređaj je vrlo prikladan za škole, javna promatranja i radionice. Budući da projektor dolazi kao komplet za sastavljanje, njegovo sklapanje može biti zabavan mali STEM projekt koji ćete zajedno izraditi prije prvoga promatranja Sunca.

Pametni teleskopi

Pametni teleskopi, poput Seestara, Vespere i sličnih uređaja, također omogućuju sigurno promatranje Sunca, ali isključivo uz odgovarajući solarni filtar koji se postavlja ispred objektiva. Primjerice, solarni filtar već dolazi u paketu pametnog teleskopa Seestar S30 Pro.

Za razliku od klasičnih teleskopa, kroz pametni teleskop ne promatra se okom. Uređaj snima Sunce ugrađenom kamerom, a slika se u stvarnom vremenu prikazuje na mobitelu ili tabletu. Budući da promatrač gleda digitalni prikaz, a ne izravno u Sunce, riječ je o neizravnome načinu promatranja. Budući da sliku promatrate na zaslonu mobitela ili tableta, nije potrebno stajati pokraj teleskopa. Dok je instrument na Suncu, vi možete pratiti sliku iz hlada ili s nekoga drugog ugodnog mjesta.

Velika prednost pametnih teleskopa jest njihova jednostavnost. Nakon što se postavi solarni filtar i teleskop usmjeri prema Suncu, sliku može istodobno pratiti više ljudi na jednom ili više mobilnih uređaja. To ih čini odličnim izborom za obiteljska promatranja, radionice i javna događanja.

Ipak, važno je naglasiti da se Sunce nikada ne smije snimati bez odgovarajućega solarnog filtra. Usmjeravanje pametnog teleskopa prema Suncu bez zaštite može trajno oštetiti njegovu kameru i optičke elemente.

• 
• 
• 
• 
• 

Pametni teleskop ZWO Seestar S30 Pro

749,00 €

ZWO Seestar S30 Pro kompaktan je pametni teleskop koji u samo nekoliko minuta omogućuje snimanje Mjeseca, planeta, maglica i galaksija, bez složenog postavljanja i traženja nebeskih tijela na nebu. Dovoljno ga je postaviti na stativ, povezati s mobitelom i odabrati tijelo koje želimo snimiti. Seestar sam pronalazi cilj, prati njegovo kretanje i automatski slaže velik broj fotografija u jednu detaljnu sliku.

Zahvaljujući malim dimenzijama i tomu što je lagan (teži manje od 2 kg), idealan je za putovanja, odmore i spontana promatranja noćnoga neba.

Pametni teleskop ZWO Seestar S30 Pro količina

Dodaj u košaricu

Kategorija: Teleskopi

Što nikada ne koristiti

Za promatranje Sunca nisu dovoljna nikakva improvizirana sredstva. Obične sunčane naočale, zatamnjena stakla ili razni kućni materijali mogu smanjiti vidljivu svjetlost, ali i dalje propuštaju dovoljno štetnog zračenja da ozbiljno oštete oči.

Zato za izravno promatranje Sunca koristite isključivo certificirane solarne naočale ili odgovarajuće solarne filtre namijenjene upravo toj svrsi.

Kako odabrati način promatranja Sunca?

Što možemo vidjeti na Suncu?

Sunce nije nimalo jednolično. Već i skromnijom opremom moguće je promatrati niz zanimljivih pojava, a što ćete vidjeti ovisi o načinu promatranja, vrsti teleskopa i – vremenskim uvjetima.

Sunčeve pjege

Najpoznatije i najlakše uočljive su Sunčeve pjege – tamnija područja na Sunčevoj fotosferi u kojima snažna magnetska polja sprječavaju dotok topline iz unutrašnjosti. Iako izgledaju tamno, pjege su svejedno vrlo vruće, samo su nekoliko tisuća stupnjeva hladnije od okolne površine. Veće skupine pjega mogu se uočiti uz odgovarajuću zaštitu pri promatranju, a teleskopom se jasno vide njihovi oblici i promjene iz dana u dan.

Granulacija

Pri većim povećanjima i dobrim atmosferskim uvjetima površina Sunca više nije potpuno glatka. Poprima izgled sitnih zrnaca ili "rižinih zrna". Taj uzorak naziva se granulacija i posljedica je gibanja vruće plazme koja se uzdiže iz unutrašnjosti Sunca, hladi i ponovo tone.

Fakule

U blizini ruba Sunčeva diska često se mogu uočiti svjetlija područja koja nazivamo fakulama. Riječ je o područjima pojačane magnetske aktivnosti koja su posebno uočljiva u bijeloj svjetlosti blizu ruba diska.

Prominencije (ili protuberancije)

Ako promatrate Sunce H-alfa teleskopom, uz rub diska mogu se vidjeti spektakularni lukovi užarene plazme. To su prominencije, jedna od najatraktivnijih pojava u amaterskoj astronomiji.

Filamenti

Kada iste strukture promatramo projicirane na Sunčev disk, one izgledaju kao tamne, vijugave niti. Tada ih nazivamo filamentima. Prominencije i filamenti zapravo su ista pojava, samo promatrana iz različitoga kuta.

Pomrčine i tranziti

Naravno, povremeno se na Sunčevu disku mogu promatrati i posebni događaji. Najpoznatije su pomrčine Sunca, kada Mjesec djelomično ili potpuno prekrije Sunčev disk. Mnogo rjeđi su tranziti Merkura i Venere, tijekom kojih se ti planeti vide kao crni kružići koji polako prelaze preko Sunčeva diska.

Sažetak

Danas postoji mnogo načina za sigurno promatranje Sunca, od jednostavnih solarnih naočala i camere obscure do teleskopa, pametnih teleskopa te specijaliziranih solarnih instrumenata. Svaka od tih metoda pruža malo drugačiji pogled na našu najbližu zvijezdu i otkriva detalje koje inače nikada ne bismo mogli uočiti.

Kada se sigurno promatra, Sunce je jedno od najzanimljivijih tijela na nebu. Za razliku od većine astronomskih pojava koje se mijenjaju tijekom mjeseci ili godina, Sunce se može mijenjati već iz dana u dan. Upravo zato mnogi ljubitelji astronomije redovito prate njegovu aktivnost tijekom cijeloga Sunčeva ciklusa.

Česta pitanja o promatranju Sunca

Naslovna fotografija izrađena umjetnom inteligencijom