Poseban komet 2021. godine komet je imena Leonard (i stručnog naziva C/2021 A1). Iako komet Leonard nije toliko sjajan kao prošlogodišnji komet NEOWISE, može ga se uočiti dalekozorom ili malim teleskopom. Ovaj komet dolazi u pravi čas da se podsjetimo da je pojava kometa i jedno od objašnjenja za Božićnu zvijezdu.

Ideje za astronomske darove

Komet Leonard

Komet Leonard (C/2021 A1) otkriven je u siječnju 2021. godine. Najbliže Zemlji bit će 13. prosinca 2021. (na udaljenosti od otprilike 35 milijuna kilometara), a Suncu oko 3. siječnja 2022. (na udaljenosti od 92,6 milijuna kilometara. Za usporedbu, Zemlja je od Sunca udaljena otprilike 150 milijuna kilometara, što nazivamo astronomskom jedinicom).

  • Putanja kometa Leonard, izvor: NASA/JPL
  • Komet Leonard na nebu, 13. prosinca 2021. godine, netkom nakon zalaska Sunca
Putanja kometa Leonard koji je najbliži Zemlji 13. prosinca 2021., na udaljenosti od otprilike 35 milijuna kilometara (izvor: NASA/JPL) i komet Leonard na nebu, 13. prosinca 2021. godine, netkom nakon zalaska Sunca, prema simulaciji programom Starry Night Education.

Komet krasi lijepi rep, a ako želite baciti oko na njega dalekozorom ili malim teleskopom, gledajte prema jugozapadu-zapadu odmah po zalasku Sunca u danima nakon 12. prosinca 2021.

Kako navodi NASA/JPL, komete je izuzetno teško predvidjeti u smislu sjaja i vidljivosti. Predviđa se da se, na vrhuncu svjetlosti, komet Leonard vjerojatno neće moći vidjeti bez dalekozora. Postoji mogućnost da bude dovoljno sjajan da se vidi golim okom, ali s kometima se zaista nikad ne zna. U prvih nekoliko tjedana prosinca, komet Leonard bit će vidljiv na istoku prije izlaska Sunca, prolazeći između Arktura i ručke Velikih kola. Približava se obzoru otprilike u vrijeme kada će se naći najbliže Zemlji, što znači da će vjerojatno biti sjajniji, ali će ga biti teže promatrati. Zatim, poslije otprilike 14. prosinca, postaje večernje nebesko tijelo samo nakratko nakon zalaska Sunca, dok ponovo započinje dug put od Sunca, postupno gubeći sjaj.

Zašto kometi imaju repove?

Kometi se katkad nazivaju prljavim snježnim grudama, prema modelu Freda L. Whipplea iz 1950., koji uspješno objašnjava opažena svojstva kometa. Kometi se sastoje od krutina, raznih ledova i zrnaca prašine.

Kada komet zađe u Sunčevo susjedstvo, jezgra kometa se zagrijava te hlapljivi materijali iz njega isparavaju i sa sobom nose zrnca prašine. Tako se stvara koma (obavijena vijencem vodika). Koma se oko kometa stvara na udaljenosti otprilike pet puta većoj od one na kojoj je Zemlja od Sunca.

Kad koma kometa počne međudjelovati sa Sunčevim zračenjem i vjetrom, nastaje rep. To se obično događa na udaljenosti otprilike jednakoj udaljenosti Zemlje od Sunca. Repovi mogu biti golemi; čak toliko dugački koliko je Zemlja udaljena od Sunca.  

Kad se komet opet udalji od Sunca, vijenac, koma i rep nestanu. To se događa kada komet napusti unutarnji dio Sunčeva sustava, pri čemu se temperatura u njemu dovoljno snizi da brzina isparavanja (odnosno sublimacije) postane toliko malena da vijenac, koma i rep nestanu.

Ilustracija orbite i repova kometa; izvor: Astroučionica
Ilustracija eliptične putanje kometa oko Sunca, nastanka kome te međudjelovanja Sunčevog zračenja i vjetra s komom kometa uslijed čega nastaju kometovi ionski rep i rep prašine. Izvor: Astroučionica, prema NASA

Naslovna fotografija: Komet Leonard (C/2021 A1) snimljen 08.12.2021. teleskopom Zvjezdarnice Višnjan