Treći planet od Sunca naš je jedini dom u svemiru i ne smijemo ga uzeti zdravo za gotovo. Moramo biti svjesni vlastitog utjecaja na naš Zemlju i moramo je sačuvati! Jer ovdje je naše mjesto pod Suncem.

Besplatno preuzmite e-knjigu Međunarodnog astronomskog saveza (IAU) „Abeceda astronomije“ koju besplatno možete preuzeti iz koje prenosimo ovih 7 bitnih točaka.

telescope at astroshop

1) Svjetlosno onečišćenje utječe na ljude, mnoge životinje i biljke

Milijunima godina život na Zemlji razvijao se bez umjetnoga svjetla, a vrste su se prilagođavale dnevnim ili noćnim aktivnostima. Od otkrića struje, ljudi umjetnim svjetlima sve više onečišćuju noćnu tamu, zbog čega nastaju ozbiljni problemi svjetlosnoga onečišćenja, koji umnogome utječu na Zemljin okoliš. Utječu i na divlje životinje jer umjetna svjetla mijenjaju stanište neke životinje i izravno remete njezinu fiziologiju. Primjerice, neke vrste grabežljivaca love samo po mraku, dok se druge vrste životinja služe tamom kako bi se od grabežljivaca sakrile. Osim toga, svjetlosnim onečišćenjem gubimo i mračno nebo u kojemu su uživali naši preci. U mnogim gradskim i prigradskim sredinama Mliječni je put noću gotovo nemoguće vidjeti.

  • Doha, Qatar, izvor: M. Jambrović
  • Doha, Qatar, izvor: M. Jambrović
Noćna panorama osvjetljenog grada Dohe (Katar), izvor: M. Jambrović

2) U Zemljinoj orbiti nalazi se mnogo otpada koji su proizveli ljudi 

S razvojem svemirske tehnologije, ljudi su uspjeli raketama u svemir poslati brojna tijela. Od početka razdoblja istraživanja svemira, količina otpada koji su proizveli ljudi, a završio je u svemiru, primjerice komada raketa ili starih satelita, izrazito se povećala. Danas pretpostavljamo da oko Zemlje kruži otprilike 500 000 komada takvog otpada, poznatog i pod nazivom svemirsko smeće. Budući da svemirsko smeće putuje velikim brzinama, svaki sudar s kakvom svemirskom letjelicom ili satelitom može izazvati ozbiljnu štetu. To je posebno opasno za Međunarodnu svemirsku postaju i druge svemirske letjelice s ljudskom posadom.

Pretplatite se na Youtube kanal Astroučionice i budite obaviješteni o novom sadržaju 🙂
Ilustracija umjetnih satelita u niskim orbitama oko Zemlje (do 2000 kilometara iznad Zemljine površine). Otprilike 70 % svih poznatih umjetnih satelita nalazi se u takvim orbitama. Izvor: ESA, napomena: veličine satelita u odnosu na Zemlju uvećane su zbog jasnijeg prikaza.

3) Pratimo svemirska tijela koja bi mogla biti opasna 

Tijekom ranih faza nastanka Sunčeva sustava, novonastali planeti često su udarali manja tijela, poput asteroida. Neki krateri na Zemljinoj površini i svi koji se vide s Mjeseca, izravan su dokaz da ti udari mogu biti vrlo opasni. Premda se to i dalje istražuje i još je predmet rasprava, vjeruje se da su dinosauri možda izumrli zbog toga što je prije otprilike 65 milijuna godina jedan veliki asteroid udario u Zemlju. Premda je danas vjerojatnost udara takve jačine vrlo mala, bitno je pratiti sva nebeska tijela koja bi mogla postati prijetnja životu na Zemlji. Unutar sljedećih nekoliko godina, programi svemirskih agencija, zvjezdarnica i drugih ustanova koje se bave praćenjem nebeskih tijela, trebali bi biti u stanju identificirati sve potencijalno opasne asteroide veće od jednog kilometra. Nijedan od danas poznatih asteroida nije na putanji sudara sa Zemljom.

Dijagram prikazuje orbite 2 200 za Zemlju potencijalno opasnih tijela (asteroida). Orbite su proračunate u NASA JPL-ovom Centru za istraživanja tijela bliskih Zemlji (engl. Center for Near Earth Object Studies). Posebno je označena orbita dvostrukog asteroida Didymos, mete NASA-ine misije Double Asteroid Redirect Test (DART). Izvor: NASA/JPL-Caltech

4) Ljudi imaju velik utjecaj na Zemljin okoliš

Industrijsko društvo donijelo nam je brojne prednosti, ali je uzrokovalo i nekoliko problema u Zemljinu okolišu. Krčenjem šuma i zagađivanjem rijeka, mora i atmosfere, oštećujemo ključne izvore čistoga zraka i vode, bez kojih život na Zemlji ne bi bio moguć. Zbog ljudi su izumrle brojne vrste, a ljudi nastavljaju tražiti minerale i izvore energije u ugroženim područjima. Globalno zagrijavanje u velikoj mjeri mijenja naš okoliš, ugrožavajući našu i mnoge druge vrste.

5) Ljudsko djelovanje izrazito utječe na klimu i atmosferu 

Da nema atmosferu, naš planet bio bi ledeni svijet s prosječnom temperaturom od -18 °C. Međutim, staklenički plinovi u atmosferi djelomično upijaju toplinsko zračenje koje se izdiže iz tla i ponovo ga zrače prema Zemljinoj površini, zbog čega se na Zemlji može živjeti. Ljudsko djelovanje izrazito je povećalo razinu glavnih stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi, zbog čega je došlo do neravnoteže u Zemljinim zalihama energije. Zbog povećanja ovih plinova, više energije ostaje zarobljeno na Zemlji, zbog čega prosječna temperatura raste. Zemlja ne može izračiti višak energije kroz svoje prirodne sustave te se zbog toga mijenjaju globalni klimatski obrasci, osjetljivi na energijsku neravnotežu.

Globalno zatopljenje Zemlje: slijed karata Zemlje koje bojom prikazuju promjenu površinske temperature (u Celzijevim stupnjevima) od 1880. do 2021. godine. Normalne temperature označene su bijelom bojom, povećane temperature crvenom, a smanjene plavom. Normalne temperature proračunate su uzimajući u obzir period od 30 godina između 1951. i 1980. godine.

6) Globalna perspektiva neizostavna je želimo li sačuvati naš planet

Baš svaka osoba stanovnik je ovoga planeta. Pojmovi globalnoga upravljanja i odgovornosti mogu nam pomoći shvatiti kako se svatko može angažirati, kao dio neke skupine ili pojedinačno, i pomoći u rješavanju globalnih problema. Moramo sačuvati Zemlju za svoje potomke. U ovom trenutku, Zemlja je jedini planet u svemiru za koji sa sigurnošću možemo reći da je život na njemu održiv. 

Zemlja fotografirana s modula Columbia u orbiti oko Mjeseca za misije Apollo 11 te letjelicom Cassini. Izvor: NASA/ESA
Na lijevoj fotografiji Zemlja je fotografirana s modula Columbia u orbiti oko Mjeseca za misije Apollo 11. Na desnoj fotografiji međunarodna letjelica Cassini fotografirala je Saturnove prstene te Zemlju u istome kadru. Zemlje se vidi kao malena svijetloplava točka u središnjem desnom dijelu fotografije. Izvor: NASA/ESA

7) Astronomija nam pruža jedinstvenu kozmološku perspektivu koja osnažuje savez nas stanovnika Zemlje 

Svi ljudi na Zemlji žive pod istim nebeskim svodom i dijele pogled u dubine svemira. Fotografije iz svemira, na kojima se vidi plava kugla planeta Zemlje, omogućuju nam novo shvaćanje naše zajedničke svemirske letjelice. Gledane izvana, granice između pojedinih zemalja čine se nevažnima. Fotografije snimljene sa svemirskih letjelica poput Voyagera 2 i Cassinija, pomažu nam da shvatimo kako je svijetloplava točka samo jedno zrnce u golemu prostranstvu svemira.