„Što bi se dogodilo da Zemlja prestane kružiti oko Sunca?“ Ovo nije samo pitanje pratitelja Astroučionice na TikToku, nego, vjerovali ili ne, i pitanje koje se ponekad postavlja studentima na diplomskom ispitu. Saznajte u videu ili tekstu u nastavku kako bismo se proveli da Zemlja prestane kružiti oko Sunca.

Pretplatite se na Youtube kanal Astroučionice i budite u toku 🙂

Odletjeli bismo u svemir … ili bismo se „sravnili“ sa Zemljom

Zemlja obiđe Sunce jedanput u godinu dana. A s obzirom na to da se nalazi na prosječnoj udaljenosti od Sunca od 150 milijuna kilometara, to znači da se oko Sunca giba, vjerovali ili ne, prosječnom brzinom od otprilike 107 tisuća kilometara na sat. A to je, usput rečeno, više od 60 puta brže od brzine kojom se na ekvatoru okrećemo oko Zemljine osi.

E pa, kad bi iz nekog razloga Zemlja naglo stala na svojemu putu oko Sunca, to bi bilo kao naglo kočenje. Zamislite da se vozite autom – ok, ili nekom raketom – tom golemom brzinom i da naglo zakočite. Sve bi poletjelo u smjeru u kojem ste vozili.

A s obzirom na to da je Zemlja okrugla, sve na njezinoj strani koja gleda u smjeru gibanja poletjelo bi prema gore, a sve sa stražnje strane smrskalo bi se o Zemlju.

A kud bi odletjelo ono s prednje strane, što je odletjelo prema gore? E pa skroz u svemir! Jer je brzina kojom bi poletjelo gotovo trostruko veća od brzine potrebne da se neko tijelo oslobodi od Zemljine gravitacije.

Ostali bismo u danom godišnjem dobu … barem na tren

Kad bi Zemlja samo stala u svojem gibanju oko Sunca, ovisno o trenutku u kojem bi stala, ostalo bi nam to godišnje doba koje je bilo u tom trenutku. Naime, godišnja doba ne uzrokuju različite udaljenosti Zemlje od Sunca tijekom godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca, nego nagib Zemljine osi oko koje se okreće u odnosu na ravninu u kojoj kruži oko Sunca. Pogledajte sliku u nastavku.

Uzrok godišnjih doba na Zemlji – nagib Zemlje u odnosu na ekliptiku. Izvor: NASA, obrada: Astroučionica

I tako bismo onda imali vječno proljeće, jesen, ljeto ili zimu. Osim što ne bismo! Jer bi bez brzine kojom se Zemlja uobičajeno kreće oko Sunca, ona počela padati prema Suncu. A koliko bi nam vremena ostalo i što bi se dogodilo da Zemlja počne padati prema Suncu i s njime se sudari, pročitajte u nastavku!

Zemlja bi pala u Sunce

S obzirom na to da je Sunce puno masivnije od Zemlje, čak 333 tisuće puta, sudar Zemlje i Sunca zapravo bi se sveo na to da Zemlja padne u Sunce. A što bi se dogodilo kad bi Zemlja pala u Sunce?

Kad bi se Zemlja iz nekog (čisto hipotetskog!) razloga zaustavila na svojoj putanji oko Sunca, ona bi počela padati prema Suncu. I taj pad trajao bi otprilike 65 dana. Dok bismo padali, 41. dan prešli bismo Venerinu orbitu oko Sunca, a 57. dan Merkurovu.

Kako bismo se približavali Suncu, tako bi i temperatura na Zemlji rasla. Nakon 30 dana narasla bi na 50 Celzijevih stupnjeva, a nakon 50 na 125 Celzijevih stupnjeva. To je jako vruće!

Kako bi se Zemlja sve više približavala Suncu, tako bi, zbog sve jače gravitacijske sile između Sunca i Zemlje, plimne sile na Zemlji, koje bi Sunce uzrokovalo, bile bi sve jače i jače. A otprilike 64-tog dana prešli bismo kobnu granicu pri kojoj bi plimne sile bile toliko jake da bi raspucale Zemljinu koru i rastrgale Zemlju na komadiće.

Za kraj …

Iako bi prestanak kruženja Zemlje oko Sunca osi imalo katastrofalne posljedice, takav scenarij nije realan, već je ovo bilo samo hipotetsko razmatranje: šbbkbb – što bi bilo kad bi bilo 🙂 .

Ako vam se ovaj članak svidio, možda će vas zanimati i što bi se dogodilo da se Zemlja prestane okretati oko svoje osi ili da je usiše crna rupa.