Ukratko o pomrčinama

Iako je Sunce u stvarnosti mnogo veće od Mjeseca, zbog toga što je i mnogo udaljenije od nas nego Mjesec, njegova prividna veličina na nebu otprilike je jednaka Mjesečevoj (kutni promjer Mjeseca i Sunca na nebu iznosi otprilike pola stupnja). Kako se Mjesec giba oko Zemlje, a Zemlja oko Sunca, u tom će «plesu» Mjesec nekad zaći za Zemljinu sjenu, a Zemlja za Mjesečevu. Tada dolazi do pojave koju zovemo pomrčinom. Pomrčina Sunca nastaje u vrijeme mlađaka, kada se Mjesec nalazi između Zemlje i Sunca, a pomrčina Mjeseca za uštapa, kada se Mjesec nalazi iza Sunca i Zemlje.

Mjesečeve mijene

Iako bi se moglo očekivati da će se pomrčine događati svaki mjesec, to nije tako. One nisu vrlo česte pojave: događaju se samo dva do sedam puta godišnje. Razlog tomu je što su ravnina gibanja Mjeseca oko Zemlje i ravnina gibanja Zemlje oko Sunca (tzv. ekliptika) pod kutom od otprilike 5 stupnjeva pa se ne poklopi baš svaki mjesec da se Zemlja i Mjesec zasjene. U nastavku pogledajte isječak NASA-ina serijala «Što nas čeka» o tome. 

Pomrčina Mjeseca

Do pomrčine Mjeseca doći će kada Mjesec dođe u Zemljinu sjenu. Ona može biti potpuna ili djelomična. Potpuna je ako je Mjesec u potpunosti unutar Zemljine sjene, a djelomična ako je samo djelomično zasjenjen. Pomrčina Mjeseca svim promatračima izgleda jednako i može trajati nekoliko sati jer je Mjesec prividno nekoliko puta manji od presjeka Zemljine sjene. Pogledajte mozaik slika i video u nastavku.

Sve pomrčine Mjeseca od 2017. do 2018. u Hrvatskoj; Izvor: Z. Kovačević

Za pomrčine Mjeseca, Mjesec će se zarumenjeti. Do toga dolazi iz istog razloga zbog kojeg nam je nebo plavo za dana, a crveno pri zalasku Sunca – atmosfera učinkovitije raspršuje plavu svjetlost (odnosno svjetlost kraćih valnih duljina), nego crvenu (odnosno svjetlost dužih valnih duljina), a to nazivamo Rayleighovim raspršenjem. Iz tog razloga samo crvena svjetlost dopire do, i obasjava Mjeseca za pomrčine Mjeseca. Pogledajte video u nastavku. 

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca prilično je dojmljiva pojava. Kad Mjesec u svojoj prividnoj putanji prijeđe preko Sunca, dolazi do osjetnog zatamnjenja zato što Mjesec zakloni velik dio Sunčeve svjetlosti. Pomrčina Sunca, međutim, izgledat će drugačije gledano s različitih točaka na Zemlji zato što je presjek Mjesečeve sjene koja pada na Zemlju mnogo manji od Zemljina promjera (pogledajte sjene na gornjem i donjem prikazu pomrčine Mjeseca i Sunca).

Pomrčina Sunca; Izvor: ESO; obrada: Astroučionica
Izvor: ESO, obrada: Astroučionica

Ako pomrčinu Sunca gledamo izravno iz Mjesečeve sjene, vidjet ćemo da je Sunčev disk potpuno zaklonjen Mjesečevim – ta se pojava naziva potpuna (ili totalna) pomrčina Sunca. Ako se nalazimo u polusjeni, vidjet ćemo Sunce samo djelomice prekriveno Mjesecom i to se onda naziva djelomičnom pomrčinom Sunca. A ako je prividna veličina Mjeseca manja od Sunčeve (a to se događa zato što se i Mjesec oko Zemlje i Zemlja oko Sunca gibaju po elipsama tako da im se prividne veličine na nebu mijenjaju ovisno o udaljenosti od nas), pomrčina se naziva prstenastom.

U snimci ispod ovog teksta pogledajte potpunu pomrčinu Sunca (ubrzanu četiri puta u odnosu na stvarno trajanje) koja se dogodila 2. srpnja 2019. godine. Pomrčina je snimana iz Čilea, sa zvjezdarnice La Silla (izvor: ESO/A. Santerne; obrada: Astroučionica).

A još više o toj pomrčini Sunca 2019. godine saznat ćete u kratkom dokumentarcu u nastavku (Izvor: ESO; obrada preuzetih titlova: Astroučionica).

Naslovna fotografija: ESO/P. Horálek/Solar Wind Sherpas project