Veliki sudar Mliječnoga puta i Andromede dogodit će se za otprilike 4 milijarde godina. U listalici u nastavku pogledajte ilustracije slijeda sudara Mliječnoga puta i Andromede gledano s udaljenosti od otprilike 25 tisuća svjetlosnih godina (to je približno udaljenosti Sunca od središta Mliječnoga puta, međutim, treba imati na umu da će konačna udaljenost od središta nove, stopljene galaksije biti drugačija). I saznajte što će biti s nama.

Veliki sudar Mliječnoga puta s Andromedom

Pretplatite se na Youtube kanal Astroučionice i budite obaviješteni o novom sadržaju 🙂

Sadašnje stanje

Andromedu vidimo kao malenu spiralnu galaksiju lijevo od “trake” preko neba koja predstavlja disk našega Mliječnoga puta.

Ilustracija sadašnjeg stanja. Andromedu vidimo kao malenu spiralnu galaksiju lijevo od "trake" preko neba koja predstavlja disk našega Mliječnoga puta. Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Za 2 milijarde godina

Disk galaksije Andromede primjetno je veći na nebu nego na prošloj ilustraciji.

Ilustracija stanja na nebu za dvije milijarde godina. Disk galaksije Andromede primjetno je veći na nebu nego na prošloj ilustraciji. Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Za 3,75 milijardi godina

Andromeda je još veća na nebu nego na prošlim ilustracijama. A već je primjetno i iskrivljenje oblika Mliječnoga puta zbog plimnih sila uslijed Andromedinog gravitacijskog djelovanja.

Ilustracija stanja za 3,75 milijardi godina. Andromeda je još veća na nebu nego na prošlim ilustracijama. A već je primjetno i iskrivljenje oblika Mliječnoga puta zbog plimnih sila uslijed Andromedinog gravitacijskog djelovanja. Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Za 3,85 – 3,9 milijardi godina

Dolazi do prvog bliskog susreta galaksija, odnosno prolaska jedne kroz drugu. Na nebu se sada vide mnoge emisijske maglice i mladi otvoreni skupovi zvijezda zbog povećane brzine stvaranja novih zvijezda uslijed sudara.

Ilustracija stanja za 3,85 – 3,9 milijardi godina kada će doći do prvog bliskog susreta galaksija, odnosno prolaska jedne kroz drugu. Na nebu se sada vide mnoge emisijske maglice i mladi otvoreni skupovi zvijezda zbog povećane brzine stvaranja novih zvijezda uslijed sudara. Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Kao na prošloj ilustraciji, ovo je prikaz stanja za 3,85 – 3,9 milijardi godina kada će doći do prvog bliskog susreta. Na nebu se vide mnoge emisijske maglice i mladi otvoreni skupovi zvijezda zbog povećane brzine stvaranja novih zvijezda uslijed sudara.

Kao na prošloj ilustraciji, ovo je prikaz stanja za 3,85 – 3,9 milijardi godina kada će doći do prvog bliskog susreta. Na nebu se vide mnoge emisijske maglice i mladi otvoreni skupovi zvijezda zbog povećane brzine stvaranja novih zvijezda uslijed sudara. Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Za 4 milijarde godina

Nakon prvog bliskog susreta, odnosno “prolaza” jedne galaksija kroz drugu, Andromeda i Mliječni put izgledaju izduženo i iskrivljeno zbog plimnih sila uslijed njihova gravitacijskog međudjelovanja.

Nakon prvog bliskog susreta, odnosno "prolaza" jedne galaksija kroz drugu, Andromeda i Mliječni put izgledaju izduženo i iskrivljeno zbog plimnih sila uslijed njihova gravitacijskog međudjelovanja. Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Za 5,1 milijardi godina

Za drugog bliskog susreta galaksija nakon 5,1 milijardi godina, njihova središta na nebu sada djeluju poput dva svjetla oblaka. Maglice u kojima se stvaraju nove zvijezde sada su rjeđe zbog toga što je znatni dio međuzvjezdanog plina i prašine, iz koje se inače stvaraju nove zvijezde, potrošen u prethodnim fazama sudara.

Za drugog bliskog susreta galaksija nakon 5,1 milijardi godina, njihova središta na nebu sada djeluju poput dva svjetla oblaka. Maglice u kojima se stvaraju nove zvijezde sada su rjeđe zbog toga što je znatni dio međuzvjezdanog plina i prašine, iz koje se inače stvaraju nove zvijezde, potrošen u prethodnim fazama sudara. Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Za 7 milijardi godina

Konačno, za 7 milijardi godina na nebu će se vidjeti jedinstvena, crvena, eliptična galaksija – Mljekomeda? Više nema stvaranja novih zvijezda i galaksijom prevladavaju starije zvijezde crvenkaste boje.

Konačno, za 7 milijardi godina na nebu će se vidjeti jedinstvena, crvena, eliptična galaksija – Mljekomeda? Više nema stvaranja novih zvijezda i galaksijom prevladavaju starije zvijezde crvenkaste boje. Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Što će biti s nama nakon sudara?

Valjano je pitanje što će biti s nama u cijelome tom procesu. Trenutačno se nalazimo na trećemu planetu od Sunca u Sunčevu sustavu, otprilike 26 tisuća svjetlosnih godina od središta Mliječnoga puta. Sunčev će sustav prema simulacijama biti izbačen mnogo dalje od središta konačne galaksije nego što je sada, ali neće biti uništen, kao što ni Zemlja neće biti uništena. Ali treba imati na umu i da će se dotad Sunce, zbog svojega životnog ciklusa, toliko proširiti da život na Zemlji više neće biti moguć, barem ne u obliku kakav poznajemo.

Sudbina Sunca nakon sudara Mliječnoga puta s Andromedom; izvor: NASA, ESA, and A. Feild i R. van der Marel (STScI)
Ilustracija: NASA, ESA, i A. Feild i R. van der Marel (STScI); obrada: Astroučionica

Naslovna fotografija: NASA, ESA, i A. Feild i R. van der Marel (STScI)