Sunčev sustav naš je dom. Saznajte odgovore na 15 čestih pitanja o njemu i nemojte zaboraviti provjeriti koliko ste naučili u kvizu znanja "Koliko dobro poznajete Sunčev sustav?" nakon što ih pročitate 🙂 . A možda će vas zanimati i 10 zanimljivosti o Sunčevu sustavu, 10 zanimljivosti o Suncu i 10 zanimljivosti o Mjesecu.
1. Koliko planeta čini naš Sunčev sustav?
Kratki odgovor je: osam. Do 2006. godine smatralo se da Sunčev sustav sadržava devet planeta. No kad je 2006. godine definirano što točno planet jest, Pluton je prešao u kategoriju patuljastih planeta (i važan je prototip novu vrstu tijela koji si nazivaju transneptunskim tijelima) tako da Sunčev sustav danas službeno sadržava osam planeta.

2. Koji je redoslijed planeta, počevši od Sunca?
Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun

3. Kolika je površinska temperatura Sunca?
Površinska odnosno efektivna temeperatura zvijezde definira se uz pretpostavku da zračenje zvijezde u raznim valnim područjima – tzv. spektralna raspodjela zračenja – odgovara zračenju crnog tijela čije se ponašanje vrlo dobro poznaje u fizici. Spektralna raspodjela zračenja Sunca odgovara temperaturi površine od otprilike 5500 Celzijevih stupnjeva.
4. Kolika je temperatura u središtu Sunca?
U središtu Sunca, gdje je temperatura otprilike 15,7 milijuna stupnjeva, procesom zvanim fuzija pretvara se vodik u helij, a taj proces ujedno je i glavni izvor energije Sunca.

5. Što je Pluton?
Pluton je otkriven 1930. godine i smatralo ga se devetim planetom Sunčeva sustava sve do donošenja službene definicije planeta 2006. godine. Takve definicije i odluke donosi Međunarodni astronomski savez te je prema tada definiranim kriterijima Pluton umjesto u skupinu planeta uvršten u skupinu patuljastih planeta.

6. Koji planet Sunčeva sustava je najveći?
Jupiter je najveći planet Sunčeva sustava, ekvatorijalnog polumjera od otprilike 71 500 kilometara, što ga čini 11,2 puta većim od Zemljina polumjera, a njegov polarni polumjer velik je otprilike 66 800 kilometara odnosno kao 10,5 Zemljinih polumjera. A to znači da bi gotovo 1300 Zemalja stalo u Jupiter.

7. Koji planet Sunčeva sustava je najmanji?
Merkur je najmanji planet Sunčeva sustava, srednjeg polumjera od otprilike 2440 kilometara odnosno samo 38% iznosa Zemljina polumjera. Merkur je slične veličine kao Mjesec (promjera je samo otprilike 30 % većega od Mjesečevog).

8. Na kojem planetu Sunčeva sustava je najtoplije?
Iako nije najbliži planet Suncu, u usporedbi sa svim ostalim planetima u Sunčevu sustavu, temperatura na površini Venere je najveća – prelazi 400 Celzijevih stupnjeva. Venerina atmosfera ponajprije je sastavljena od ugljičnog dioksida (čiji je udio u atmosferi čak 96,5%). Zbog toga je efekt staklenika koji zagrijava planet Veneru najjači među planetima Sunčeva sustava.

9. Na kojem planetu Sunčeva sustava je najhladnije?
Efektivna površinska temperatura Neptuna je -214 Celzijevih stupnjeva, što ga čini najhladnijim planetom Sunčeva sustava, a to je u skladu s činjenicom da je i najudaljeniji planet od Sunca.


10. Koji se planet naziva i crvenim planetom?
Mars se naziva crvenim planetom zato što na nebu djeluje crveno. Marsu crvenu boju daje hrđa, s obzirom na to da je Marsovo tlo bogato željeznim oksidima. Da, Mars je hrđav 🙂 .

11. Koji se planeti ubrajaju u tzv. terestričke planete?
Terestrički planeti su zemljoliki planeti, odnosno oni s čvrstom površinom. U takve se planete ubrajaju: Merkur, Venera, Zemlja i Mars.
12. Koji se planeti ubrajaju u tzv. jovijanske planete?
Jovijanski planeti veliki su plinoviti planeti Sunčeva sustava. Oni su vanjski planeti Sunčeva sustava te ih od terestričkih odvaja asteroidni pojas. U joivjanske se planete ubrajaju: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun
13. Gdje se nalazi asteroidni pojas?
Asteroidini pojas nalazi se između Marsa i Jupitera.

14. Koji je najveći poznati član Kuiperova pojasa?
Kuiperov pojas je pojas oblika diska, sastavljen od manjih nebeskih tijela, koji se nalazi iza planeta Neptuna. Najveće poznato tijelo pojasa patuljasti je planet Pluton.

15. Što je Oortov oblak?
Oortov oblak, nazvan po astronomu Janu Oortu, pretpostavljeni je sferno–simetrični oblak jezgri kometa na vanjskom rubu Sunčeva sustava. Proteže se do otprilike 100 000 astronomskih jedinica od Sunca (dok su nam najbliže zvijezde na udaljenosti od otprilike 270 000 astronomskih jedinica). Pretpostavlja se da se oblak sastoji od 1000 do 10 000 milijardi jezgri kometa ukupne mase otprilike 100 puta veće od Zemljine, te da se sastoji od unutarnjeg spljoštenijeg oblaka (na udaljenosti od 3000 do 20 000 astronomskih jedinica od Sunca) i vanjskog sferičnog oblaka (na udaljenosti od 20 000 do 100 000 astronomskih jedinica od Sunca).

Naslovna ilustracija: destinacigdem © 123RF.com