Kad me netko pita „Kakav teleskop da kupim?“, nikada ne znam kako ukratko odgovoriti. Riječ je, naravno, o amaterskim teleskopima za osobne potrebe, kojima se opaža svjetlost koju vidimo i golim okom, ali nam omogućuje da mnogo bolje vidimo udaljena nebeska tijela. No takvo općenito pitanje slično je kao da vas netko pita „Koji auto da kupim?“ – Mogućnosti ima napretek, ali pravi izbor ponajprije ovisi o vašim osobnim potrebama, razlozima zašto kupujete teleskop i, naravno, iznosu koji ste spremni izdvojiti za kupnju teleskopa.

Pitanja vezana uz kupnju teleskopa
Odgovorite na pitanja u našem upitniku i saznajte kakav bi teleskop mogao biti pravi za vas 🙂

S obzirom na to da nije lako donijeti odluku kakav teleskop kupiti, u ovome ću tekstu proći kroz sve ono što bi bilo korisno znati prije kupnje kućnog teleskopa (bilo da ga kupujete za sebe ili nekome na dar) i što će vam, nadam se, olakšati izbor.

Shvatili ste da će ovo biti vrlo dugačak tekst i to vam djeluje zastrašujuće? Nema problema! Započnite sa šalabahterom za početnike ili našim savjetnikom koji će vam pomoći odabrati najbolji tip teleskopa za vas ili se odmah prebacite na sažetak, a zatim se, budu li vam potrebna detaljnija objašnjenja, vratite ovamo i poslužite sadržajem kako biste skočili na željeni odlomak.

Sadržaj

Dijelovi teleskopskog sustava koji (najčešće) dolaze u paketu

Teleskop (ili bolje reći teleskopski sustav) kojim ćete opažati noćno nebo (ili zemaljske objekte i pojave … no svakako ne preporučujem špijunirati susjede 😀 ) ima nekoliko sastavnica, a one su:

  • teleskop koji sabire svjetlost i provodi je putem leća i/ili zrcala do vašeg oka,
  • okular, koji je izmjenjiva komponenta o kojoj ovisi povećanje tijela koje gledate (ali i vidno polje),
  • nosač (odnosno montaža) na kojemu teleskop mora moći stabilno stajati i koji omogućuje pomicanje teleskopa u određenim smjerovima, te
  • tražilac koji služi kao ciljnik koji će vam pomoći da na nebu pronađete ono što tražite.
Objašnjenja pojedinih dijelova teleskopa na primjeru Sky-Watcher 70/700 StarQuest EQ
Primjer (refraktorskog) teleskopa na ekvatorijalnoj montaži.

Pa, krenimo redom s objašnjenjima.

Teleskopi

Refraktorski, reflektorski, katadiopterski teleskop … Pa zar nije teleskop samo teleskop?!

Pa, teleskop jest samo teleskop, ali se optika unutar teleskopa razlikuje. To je otprilike kao razlika između benzinca i dizelaša, a tomu sada možete dodati i hibride.

Teleskopi se dijele u tri glavne skupine, ovisno o optici koja se u njima nalazi:

  • refraktorski teleskopi, koji se sastoje od leća u kojima se svjetlost lomi (što se naziva refrakcijom pa se zato ova vrsta teleskopa naziva refraktorskima),
  • reflektorski teleskopi, koji se sastoje od zrcala od kojih se svjetlost odbija (što se naziva refleksijom pa se zato ova vrsta teleskopa naziva reflektorskima) i
  • katadiopterski teleskopi, koji se sastoje od leća i zrcala, a komplicirani naziv dolazi od spoja dioptrike – naziva za istraživanja refrakcije (odnosno loma) svjetlosti u lećama – i katoptrike – naziva za istraživanja refleksije (odnosno odbijanja svjetlosti) od zrcala.

Krenimo redom.

Refraktorski teleskopi

Optika refraktorskih teleskopa sastoji se od leća. Većina ljudi teleskop zamišlja poput refraktorskog teleskopa s dugom teleskopskom cijevi i okularom na dnu, baš onako kako je Galileo Galilei opažao. Ovi se teleskopi često nazivaju keplerovima, prema izumitelju Johannesu Kepleru, koji je 1611. unaprijedio prethodni Galilejev dizajn.

Ilustracija refraktorskog teleskopa
Ilustracija refraktorskog teleskopa i njegovih glavnih značajki.

Slika koja se stvara refraktorskim teleskopom obrnuta je u odnosu na stvarnu sliku, odnosno okrenuta za pola kruga. Ako se uz teleskop koristi dijagonalno zrcalo (koje se obično i koristi), slika je, u odnosu na stvarnu, zrcaljena u smjeru lijevo-desno. Uz posebni dodatak kod modela koji su za to pripremljeni, slika se može ispraviti tako da odgovara stvarnoj (koju bismo vidjeli i okom) i time nam omogućuje da teleskopom opažamo i pojave na Zemlji kako bismo ih vidjeli okom … samo mnogo bolje.

Prednost ovih teleskopa jest to što su čvrsti, odnosno to što na njima ne treba namještati optiku nakon nekog vremena kao kod reflektorskih sustava i, u tom smislu, lagani su za održavanje. Tipični refraktorski teleskop je akromatski teleskop, čiji je glavni nedostatak kromatska aberacija. Kromatska aberacija je nepravilnost slike do koje dolazi zato što leće na nešto drugačijoj žarišnoj duljini fokusiraju crvenu i plavu svjetlost. Primjerice, plavi halo oko Jupitera primjer je tog efekta. 

Animacija kromatske aberacije do koje dolazi zato što leće na nešto drugačijoj žarišnoj duljini fokusiraju crvenu i plavu svjetlost.
Primjer kromatske aberacije; izvor: Eckhardt Optics LLC, uz dopuštenje
Primjer kromatske aberacije koja se očituje kao plavo-ljubičasti halo oko izvora svjetlosti; izvor: Eckhardt Optics LLC, uz dopuštenje.

Kromatska aberacija može se ispraviti apokromatskim lećama. Loša vijest vezana uz apokromatske refraktorske teleskope jest ta da su oni obično mnogo skuplji.

Jedan nedostatak ovakvih teleskopa može biti nestabilnost za vjetovitih opažanja, jer je teleskopska cijev duga i velika te je zato vjetar lako može zatresti.

Pogledajte refraktorske teleskope, koji se mogu naručiti preko Astroučionice:

telescope at astroshop

Reflektorski teleskopi

Optiku reflektorskih sustava čine zrcala. Ulazna svjetlost prvo pada na primarno zrcalo te se odvodi do sekundarnog zrcala od kojeg se zrcali, odnosno reflektira, u okular. Ovi se teleskopi često nazivaju i newtonovima, prema izumitelju Isaacu Newtonu koji je prvi ovakav teleskop dovršio 1668. godine.

Ilustracija reflektorskog teleskopa
Ilustracija reflektorskog teleskopa i njegovih glavnih značajki.

Jedna zanimljivost reflektorskih teleskopa, koja je na prvi pogled možda neočekivana, jest to da je teleskopska cijev otvorena s gornje strane: svjetlost izravno upada na primarno zrcalo koje se nalazi na dnu cijevi te se potom odbija na maleno sekundarno zrcalo koje se nalazi pri vrhu cijevi (od kojeg se onda odbija u okular).

Slika koja se stvara reflektorskim teleskopom obrnuta je, odnosno okrenuta za pola kruga, u odnosu na stvarnu sliku. Zasebnim okularom slika se može ispraviti tako da odgovara stvarnoj (kakvu bismo vidjeli okom ili dalekozorom).

Optika reflektorskih teleskopa omogućuje da se uz kraću cijev ostvari dulja žarišna duljina pa su stoga često kompaktniji od refraktorskih teleskopa i lakše ih je prenositi s jednog mjesta na drugo (zauzimaju manje prostora) te zbog svoje kompaktnosti nisu previše podložni nestabilnosti uslijed vjetra. S druge strane, reflektorski teleskopi nešto su zahtjevniji za održavanje zato što se zrcala nakon nekog vremena mogu malo pomaknuti te ih treba ponovo međusobno uskladiti (kolimirati).

Nepravilnost u slici koju optika reflektorskih teleskopa često uzrokuje naziva se koma. Ta nepravilnost nalikuje na omotač kometa (koji se naziva koma) i njegov rep, te stoga dijeli ime s komom kometa. Koma je u reflektorskim teleskopima veća za tijela bliža rubu vidnog polja: što su tijela udaljenija od središta vidnog polja, to je koma izraženija. Do kome dolazi zato što se zrake svjetlosti s tih rubnih nebeskih tijela ne zrcale u istu točku, nego stvaraju izduljenu sliku.

Animacija efekta kome do kojeg dolazi zato što se zrake svjetlosti iz izvora odmaknutih od središta vidnog polja ne zrcale u istu točku pa stoga stvaraju izduljenu sliku, koja nalikuje na komu kometa.
Primjer kome; izvor: Eckhardt Optics LLC, uz dopuštenje
Primjer kome, koja je najsnažnija na rubovima vidnog polja (isječak u lijevoj fotografiji), prikazan je na fotografiji u donjem desnom kutu. Za usporedbu, fotografija u gornjem desnom kutu prikazuje isti dio vidnog polja, ali bez efekta kome. Izvor: Eckhardt Optics LLC, uz dopuštenje.

Općenito govoreći, reflektorski teleskopi daju najbolji omjer cijene i promjera objektiva teleskopa (koji je, kao smo gore naučili, jedna od najvažnijih značajki teleskopa).

Pogledajte reflektorske teleskope koji se mogu naručiti preko Astroučionice: