Često se pitamo što nas čeka u budućnosti. E pa evo jednoga velikog svemirskog događaja koji će izmijeniti našu galaksiju i Sunčev sustav, a koji nas sa sigurnošću čeka u budućnosti: veliki sudar Mliječnoga puta s Andromedom. Saznajte više u nastavku.
Andromeda, Mliječni put i Lokalna grupa
Galaksija Andromeda, koja se još naziva i M 31 (po Messierovu katalogu) najbliža nam je velika galaksija. Spiralna je, baš kao i naš Mliječni put. Usporedive je mase, ali veća i sjajnija od naše galaksije od koje je udaljena otprilike dva i pol milijuna svjetlosnih godina.
Mliječni put i Andromeda dio su male grupe gravitacijski povezanih galaksija koja se naziva Lokalnom grupom. Najmasivnije galaksije Lokalne grupe upravo su Andromeda i Mliječni put te galaksija Trokut (koja je otprilike 10 puta manje masivna od Mliječnoga puta i Andromede).



Gibanje Andromede u odnosu na Mliječni put
Iako se dugo već zna da se galaksija Andromeda giba prema nama, do relativno nedavno bilo je nejasno hoće li se u (dalekoj) budućnosti sudariti s našom galaksijom ili će samo proletjeti pokraj nje. Koristeći se podacima sa svemirskog teleskopa Hubble znanstvenici su 2012. izmjerili brzine tisuća zvijezda u Andromedi koje su više puta opažane svemirskim teleskopom Hubble kroz 5 do 7 godina. Zahvaljujući tim mjerenjima znanstvenici su uspjeli izračunati komponente brzina zvijezda u smjeru doglednice (zamišljene linije između nas i Andromede) i linije okomite na taj smjer. Nedvojbeno su pokazali da je sudbina Andromede i Mliječnog puta ni više ni manje nego frontalni sudar. Ovaj je rezultat potvrđen i novijim podacima (2021. godine) prikupljenim svemirskim teleskopom GAIA.

Veliki sudar Mliječnoga puta s Andromedom
Opisano istraživanje pokazalo je da se Andromeda približava Mliječnome putu brzinom od otprilike 400 tisuća kilometara na sat (dobro ste pročitali!). No i uz tu vrtoglavu brzinu trebat će još otprilike 4 milijarde godina da se te dvije galaksije sudare, odnosno prvi put „dotaknu“, a otprilike 5 milijardi godina da se pretvore u jedinstvenu, novu galaksiju. Ta će konačna galaksija biti potpuno drugačijeg oblika i boje. Mliječni put i Andromeda plave su spiralne galaksije tanjurasta oblika, a njihov konačni spoj – Mljekomeda? – bit će crvena galaksija eliptičnoga (zapravo sferoidnog) oblika.
Pogledajte računalnu simulaciju sudara u nastavku. Diskovi Mliječnoga puta i Andromede nepovratno će promijeniti oblik. A jedna zanimljivost je da će se većina „akcije“ u tom spajanju događati u plinu tih galaksija. Vjerojatnost da će se dvije zvijezde sudariti je mala. Međutim, stapanje će zvijezde pobacati u potpuno drugačije orbite oko novoga središta galaksije, koji će konačnoj galaksiji i dati njezin eliptični oblik.
Pogledajte i slijed sudara, odnosno stapanja, na ilustaciji u nastavku.

Što će biti s nama?
Valjano je pitanje što će biti s nama u cijelome tom procesu. Trenutačno se nalazimo na trećemu planetu od Sunca u Sunčevu sustavu, otprilike 26 tisuća svjetlosnih godina od središta Mliječnoga puta. Sunčev će sustav prema simulacijama biti izbačen mnogo dalje od središta konačne galaksije nego što je sada, ali neće biti uništen, kao što ni Zemlja neće biti uništena. Ali treba imati na umu i da će se dotad Sunce, zbog svojega životnog ciklusa, toliko proširiti da život na Zemlji više neće biti moguć, barem ne u obliku kakav poznajemo.

Naslovna ilustracija: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Literatura
Objave za javnost (na engleskome):
Znanstveni radovi (na engleskome):
- Sohn et al. (2012), paper I, The M31 velocity vector. i. Hubble space telescope proper-motion measurements
- van der Marel et al. (2012), paper II, The M31 velocity vector. ii. Radial orbit toward the Milky Way and implied Local group mass
- van der Marel et al. (2912), paper III, The M31 velocity vector. Iii. Future Milky Way M31–M33 orbital evolution, merging, and fate of the sun
- Salomon et al. (2021), The proper motion of Andromeda from Gaia EDR3: Confirming a nearly radial orbit