Često se pitamo što nas čeka u budućnosti. E pa evo jednoga velikog svemirskog događaja koji će izmijeniti našu galaksiju i Sunčev sustav, a koji nas sa sigurnošću čeka u budućnosti: veliki sudar Mliječnoga puta s Andromedom. Saznajte više u nastavku.

Pretplatite se na Youtube kanal Astroučionice i budite obaviješteni o novom sadržaju 🙂

Andromeda, Mliječni put i Lokalna grupa

Galaksija Andromeda, koja se još naziva i M 31 (po Messierovu katalogu) najbliža nam je velika galaksija. Spiralna je, baš kao i naš Mliječni put. Usporedive je mase, ali veća i sjajnija od naše galaksije od koje je udaljena otprilike dva i pol milijuna svjetlosnih godina.

Što je galaksija? Upoznajte 15 najpoznatijih

Mliječni put i Andromeda dio su male grupe gravitacijski povezanih galaksija koja se naziva Lokalnom grupom. Najmasivnije galaksije Lokalne grupe upravo su Andromeda i Mliječni put te galaksija Trokut (koja je otprilike 10 puta manje masivna od Mliječnoga puta i Andromede).

Panorama Mliječnoga puta, sastavljena od 8 pojedinih fotografija, snimljena je 30. ožujka 2019. s Petrove gore (Hrvatska) kamerom Canon 6D i objektivom Canon 50mm 1.8, bez praćenja. Autor:
Panorama Mliječnoga puta, sastavljena od 8 pojedinačnih fotografija, snimljena je 30. ožujka 2019. s Petrove gore (Hrvatska) kamerom Canon 6D i objektivom Canon 50mm 1.8, bez praćenja. Autor: Neven Krčmarek
Galaksija Andromeda (M31) snimljena u kolovozu 2021. iz mjesta Dolščaki (Slovenija) nemodificiranom kamerom Nikon D7200, teleskopom William Optics Zenithstar 73 (sa flattenerom; 430mm ; F/5.9) koristeći montažu Sky Watcher EQM35Pro bez vođenja. Autor: Gregor Vojščak
Galaksija Andromeda (M31) snimljena u kolovozu 2021. iz mjesta Dolščaki (Slovenija) nemodificiranom kamerom Nikon D7200, teleskopom William Optics Zenithstar 73 (sa flattenerom; 430mm ; F/5.9) koristeći se montažom Sky Watcher EQM35Pro bez vođenja uz 6 sati integracije. Autor: Gregor Vojščak
Galaksija Trokut (M33) snimljena 13. kolovoza 2013. godine iz Ražnja (Hrvatska) optičkim sustavom Equinox 120ED APO, 0.85 FF/FR (kamera i filteri: QHY9c @ -25°C; montaža i vođenje: Losmandy GM8, motorno praćenje, vođen kroz Lacerta OAG sa ALCCD5 kamerom koristeći PHD autoguiding software; metoda snimanja: primarni fokus; ekspozicije: 7X15min, Gain 31%, Offset 112, dark, flat; software: Nebulosity3 snimanje, obrada Pixinsight 1.8, PS-CS6). Autor: Saša Nuić
Galaksija Trokut (M33) snimljena 13. kolovoza 2013. godine iz Ražnja (Hrvatska) optičkim sustavom Equinox 120ED APO, 0.85 FF/FR (kamera i filteri: QHY9c @ -25°C; montaža i vođenje: Losmandy GM8, motorno praćenje, vođen kroz Lacerta OAG sa ALCCD5 kamerom koristeći PHD autoguiding software; metoda snimanja: primarni fokus; ekspozicije: 7X15min, Gain 31%, Offset 112, dark, flat; software: Nebulosity3 snimanje, obrada Pixinsight 1.8, PS-CS6). Autor: Saša Nuić

Gibanje Andromede u odnosu na Mliječni put

Iako se dugo već zna da se galaksija Andromeda giba prema nama, do relativno nedavno bilo je nejasno hoće li se u (dalekoj) budućnosti sudariti s našom galaksijom ili će samo proletjeti pokraj nje. Koristeći se podacima sa svemirskog teleskopa Hubble znanstvenici su 2012. izmjerili brzine tisuća zvijezda u Andromedi koje su više puta opažane svemirskim teleskopom Hubble kroz 5 do 7 godina. Zahvaljujući tim mjerenjima znanstvenici su uspjeli izračunati komponente brzina zvijezda u smjeru doglednice (zamišljene linije između nas i Andromede) i linije okomite na taj smjer. Nedvojbeno su pokazali da je sudbina Andromede i Mliječnog puta ni više ni manje nego frontalni sudar. Ovaj je rezultat potvrđen i novijim podacima (2021. godine) prikupljenim svemirskim teleskopom GAIA.

Scenarij sudara Mliječnoga puta s Andromedom; izvor: NASA, ESA, and A. Feild and R. van der Marel (STScI)
Ilustracija scenarija sudara Mliječnoga puta s Andromedom; izvor: NASAESA, i A. Feild i R. van der Marel (STScI)

Veliki sudar Mliječnoga puta s Andromedom

Opisano istraživanje pokazalo je da se Andromeda približava Mliječnome putu brzinom od otprilike 400 tisuća kilometara na sat (dobro ste pročitali!). No i uz tu vrtoglavu brzinu trebat će još otprilike 4 milijarde godina da se te dvije galaksije sudare, odnosno prvi put „dotaknu“, a otprilike 5 milijardi godina da se pretvore u jedinstvenu, novu  galaksiju. Ta će konačna galaksija biti potpuno drugačijeg oblika i boje. Mliječni put i Andromeda plave su spiralne galaksije tanjurasta oblika, a njihov konačni spoj – Mljekomeda? – bit će crvena galaksija eliptičnoga (zapravo sferoidnog) oblika.

Pogledajte računalnu simulaciju sudara u nastavku. Diskovi Mliječnoga puta i Andromede nepovratno će promijeniti oblik. A jedna zanimljivost je da će se većina „akcije“ u tom spajanju događati u plinu tih galaksija. Vjerojatnost da će se dvije zvijezde sudariti je mala. Međutim, stapanje će zvijezde pobacati u potpuno drugačije orbite oko novoga središta galaksije, koji će konačnoj galaksiji i dati njezin eliptični oblik.

Simulacija sudara, odnosno stapanja Mliječnoga puta i Andromede (M31). U procesu se tanki plavi diskovi galaksija nepovratno mijenjaju te se galaksije stapaju u jednu, konačnu galaksiju eliptičnog oblika i crvene boje (Mljekomedu? 🙂 ). Galaksija Trokut (M33) u ovoj realizaciji simulacije ostaje u orbiti oko konačne spojene galaksije, međutim u drugim realizacijama stapa se s Mliječnim putem i Andromedom. Vizualizacija prikazuje 8,2 milijarde godina u budućnost te svake sekunde u njoj prođe 105 milijuna godina. Plava boja prikazuje spiralne galaksije (plava boja dolazi od mladih vrućih zvijezda, koje ukazuju na nedavno stvaranje zvijezda u galaksijama), a narančastocrvena eliptičnu galaksiju (crvena boja je boja starijih zvijezda i ako prevladava u galaksiji ukazuje na to da u njoj nema mnogo mladih, vrućih i plavih zvijezda). Izvor: Frank Summers ( STScI), Gurtina Besla (Columbia University), i Roeland van der Marel ( STScI), preuzeto od NASA-e

Pogledajte i slijed sudara, odnosno stapanja, na ilustaciji u nastavku.

Slijed sudara Mliječnoga puta s Andromedom; izvor: NASA, ESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger
Ilustracije slijeda sudara Mliječnoga puta i Andromede gledano s udaljenosti od otprilike 25 tisuća svjetlosnih godina (što je približno udaljenosti Sunca od središta Mliječnoga puta, međutim, treba imati na umu da će konačna udaljenost od središta nove, stopljene galaksije biti drugačija). Gornja lijeva slika ilustrira sadašnjost, gornja desna stanje za 2 milijarde godina. U drugome redu lijeva ilustacija prikazuje stanje za 3,75 milijardi godina. Desna ilustracija u drugome redu te lijeva u trećem redu prikazuju stanje za 3,85 – 3,9 milijardi godina. Desna ilustracija u trećem redu prikazuje stanje za 4 milijarde godina, a lijeva ilustracija u četvrtome redu za 5,1 milijardi godina. U četvrtome redu desna ilustracija prikazuje stanje za 7 milijardi godina. Izvor: NASAESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Što će biti s nama?

Valjano je pitanje što će biti s nama u cijelome tom procesu. Trenutačno se nalazimo na trećemu planetu od Sunca u Sunčevu sustavu, otprilike 26 tisuća svjetlosnih godina od središta Mliječnoga puta. Sunčev će sustav prema simulacijama biti izbačen mnogo dalje od središta konačne galaksije nego što je sada, ali neće biti uništen, kao što ni Zemlja neće biti uništena. Ali treba imati na umu i da će se dotad Sunce, zbog svojega životnog ciklusa, toliko proširiti da život na Zemlji više neće biti moguć, barem ne u obliku kakav poznajemo.

Sudbina Sunca nakon sudara Mliječnoga puta s Andromedom; izvor: NASA, ESA, and A. Feild i R. van der Marel (STScI)
Ilustracija sudbine Sunca nakon sudara Mliječnoga puta s Andromedom; izvor: NASAESA, i A. Feild i R. van der Marel (STScI)

Naslovna ilustracija: NASAESA, Z. Levay i R. van der Marel (STScI), T. Hallas, i A. Mellinger

Literatura

Objave za javnost (na engleskome):

Znanstveni radovi (na engleskome):