Mjesec je dio naše svakodnevice. Krasi nam nebo stalno se mijenjajući. Uz Zemlju jedino je nebesko tijelo na koje je kročio čovjek. No, znate li baš sve o njemu? «Prošećite» ovim tekstom i provjerite što sve niste znali o našem milom satelitu.

e-knjiga o Mjesecu na dar

1. Mjesec je jedini Zemljin prirodni satelit i najbliže joj nebesko tijelo

Mjesec je od Zemlje udaljen u prosjeku 384 400 kilometara i oko Zemlje se giba tako da mu je potrebno 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde da je obiđe (u odnosu na Sunce, a u odnosu na zvijezde potrebno mu je 27 dana, 7 sati, 43 minute i 11,6 sekundi). Ravnina u kojoj se giba oko Zemlje nagnuta je otprilike 5 stupnjeva na ekliptiku (ravninu u kojoj se Zemlja giba oko Sunca). Baš se zbog tog nagiba pomrčine Mjeseca, odnosno Sunca, ne vide svaki mjesec, već samo onda kad se gibanje Mjeseca poklopi s ravninom ekliptike. U natsavku pogledajte obašnjenje preuzeto iz NASA-JPL serijala «Što nas čeka» iz lipnja 2019. godine.

2. Mjesec ne stvara vlastitu svjetlost, nego odražava Sunčevu

Za razliku od zvijezda, koje su plinovite i stvaraju vlastitu svjetlost procesom fuzije (odnosno stapanja lakših kemijskih elemenata, poput vodika, u teže, poput helija), Mjesec je kruto tijelo i ne stvara vlastitu svjetlost. Unatoč tomu, na našem je nebu najsjajnije nebesko tijelo nakon Sunca. To je zbog toga što Mjesec zrcali Sunčevu svjetlost koja ga obasjava. A kako se tijekom mjeseca mijenja njegov položaj u odnosu na Sunce i Zemlju, mijenja se i osvijetljenost Mjeseca te kako je vidimo sa Zemlje. Upravo to uzrokuje Mjesečeve mijene; pogledajte sliku u nastavku.

Mjesečeve mijene

3. Mjesec se oko Zemlje i svoje osi giba tako da je jedna njegova strana uvijek usmjerena prema Zemlji, a druga od nje

Zbog gravitacijskog utjecaja Zemlje na Mjesec i Mjeseca na Zemlju postignuta je ravnoteža u kojoj se Mjesec okrene oko svoje osi u istom vremenu u kojem obiđe Zemlju (to se naziva sinkronom rotacijom). Zbog toga se sa Zemlje uvijek vidi samo ista strana Mjeseca. To, međutim, ne znači da je druga strana Mjeseca tamna. Sunce je obasjava, samo je mi sa Zemlje ne vidimo.

Na fotografiji, snimljenoj 2015. godine EPIC kamerom i teleskopom na letjelici DISCOVR, vidi se udaljena strana Mjeseca obasjana Suncem. Fotografija je snimljena s udaljenosti od otprilike milijun i šesto tisuća kilometara od Zemlje. Izvor: NASA/NOAA
Na ovoj fotografiji, snimljenoj 2015. godine EPIC kamerom i teleskopom na letjelici DISCOVR, vidi se dalja strana Mjeseca obasjana Suncem. Fotografija je snimljena s udaljenosti od otprilike milijun i šesto tisuća kilometara od Zemlje. Izvor: NASA/NOAA

4. Bliža i dalja strana Mjeseca ipak nisu iste

Iako je Zemlji bliža strana Mjeseca ispunjena morima – golemim tamnosivim površinama koje se mogu opaziti i golim okom (i koje su povijesno nazvane «more», latinski mare, maria, iako u njima nema tekućine), na daljoj je strani opaženo samo jedno more. S obzirom na to da je Mjesečeva kora deblja na daljoj strani Mjeseca, moguće je da udari nebeskih tijela o Mjesečevu površinu, koji su uzrokovali nastajanje mora izljevom rastopljenog stijenja iz unutrašnjosti Mjeseca, nisu bili toliko učinkoviti na daljoj strani Mjeseca gdje je kora deblja.

Razlog zašto je kora deblja na daljoj strani mogao bi ležati u davnom udaru tijela promjera sedamstotinjak kilometara, brzinom od otprilike 20 tisuća kilometara na sat o bližu stranu Mjeseca. Prema simulacijima, udar bi odnio goleme količine materijala koji bi se ponovo sakupili na daljoj strani Mjeseca, tako stvarajući deblju koru.