O njemu se često govori i piše, pa nam se katkad čini da o njemu sve znamo i da nema više novih zanimljivosti o Suncu, toj zvijezdi bez koje mi koji se nalazimo na Zemlji ne bismo mogli preživjeti. No je li to zaista tako? Znamo li već sve o Suncu? "Prošećite" ovim tekstom ili pogledajte video i provjerite što sve niste znali o našoj najvažnijoj zvijezdi.
1. Sunce je mlađahno u odnosu na svemir
Sunce je nastalo prije otprilike 4,6 milijardi godina, a sam svemir, odnosno prostor-vrijeme, prije 13,8 milijardi godina. Sunce je tri puta mlađe od svemira.
2. Sunce je patuljak!
Iako je promjer Sunca (koji iznosi otprilike 1,39 milijuna kilometara) više od 100 puta veći od Zemljina promjera, u svijetu zvijezda Sunce se ubraja u manje zvijezde i smatra se patuljkom, žutim patuljkom (po spektralnoj je klasifikaciji zvijezda glavnog niza tipa G).
3. Sunce svake sekunde pretvori otprilike 4 milijuna tona tvari u energiju
Osnovni izvor energije Sunca jest pretvorba vodika u helij u Sunčevu središtu procesom koji se zove nuklearna fuzija (to je proces u kojem se lake atomske jezgre spajaju u teže pri čemu se oslobađa velika količina energije). Svake sekunde Sunce pretvori otprilike 4,3 milijuna tona tvari u energiju.
4. Sunce će se divovski proširiti i na Zemlji neće biti moguće živjeti
Životni ciklus Sunca je takav da će se za otprilike 5 milijardi godina pretvoriti u crvenoga diva. Naime, kada se sav vodik u jezgri Sunca pretvori u helij, jezgra će se smanjiti, a omotač proširiti (i zarumenjeti) toliko da će prekriti Merkur i Veneru, a na Zemlji više neće biti moguće (pre)živjeti.
5. Sunce će svoj životni ciklus završiti kao bijeli patuljak
Nakon faze crvenoga diva, Sunce će svoje vanjske dijelove izbaciti u okolni prostor – u toj fazi ono će postati planetarna maglica, a njegova će se jezgra hladiti i na kraju postati malo gusto tijelo koje nazivamo bijelim patuljkom.
6. Gotovo sva masa Sunčeva sustava smještena je u Suncu
Sunčev sustav sastoji se od Sunca, osam planeta koji ga obilaze (Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun), te njihovih satelita, asteroidnog i Kuiperova pojasa i Oortova oblaka, u kojima se nalaze mala tijela Sunčeva sustava. Sunce je daleko najmasivnije tijelo u Sunčevu sustavu i u njemu je sadržano otprilike 99,8% ukupne mase Sunčeva sustava.
7. Sunce je 333 tisuće puta masivnije od Zemlje
Masa Sunca iznosi 1.989×1030kg, a Zemlje 5.974×1024kg, što znači da je masa Sunca otprilike 333 000 puta veća od mase Zemlje.
8. Površina Sunca je vruća, ali njezina je korona mnogo vrelija
Temperatura površine Sunca iznosi otprilike 5500 Celzijevih stupnjeva, a Sunčeve korone – vanjskog dijela njegove atmosfere, odnosno njegove aure – nekoliko milijuna stupnjeva. Još nije do kraja razjašnjeno kako je moguće da je korona toliko toplija od površine Sunca (odnosno fotosfere).
9. Suncu treba otprilike 240 milijuna godina da obiđe središte naše galaksije
Unatoč tomu što se naš Sunčev sustav oko središta galaksije u kojoj živimo, Mliječnog puta, giba brzinom od otprilike 220 kilometara u sekundi (da, u sekundi, a to iznosi gotovo 800 tisuća kilometara na sat!), potrebno mu je (pa tako i nama jer smo dio Sunčeva sustava) otprilike 240 milijuna godina da samo jednom obiđe središte galaksije.
10. Sunčevi vjetrovi mogu biti opasni
Sunčev vjetar (odnosno struja električki nabijenih čestica koju Sunčeva korona neprestano emitira u svemir oko sebe) povećava se u vrijeme pojačane Sunčeve aktivnosti (koja se događa u ciklusima od otprilike 11 godina). Vjetar, odnosno tzv. geomagnetske oluje, mogu biti opasne za svemirske letjelice te ometati kratkovalnu radiokomunikaciju koja se koristi, primjerice, u zrakoplovstvu. Za jednog takvog događaja 1859. godine polarna se svjetlost (koju uzrokuje Sunčev vjetar) vidjela čak i na Kubi i Havajima, a 1989. godine geomagnetska je oluja uzrokovala devetosatni nestanak struje u Quebecu.
Slike (redom): NASA, ESO, ESO/M. Kornmesser, NASA/Goddard; prilagodba: Astroučionica
