Kakvo bi to ljeto bilo bez ”zvijezda padalica”?! Gotovo da nema ničeg ljepšeg nego ljeti promatrati noćno nebo s neke mračne plaže i ”loviti” zvijezde padalice. I ove nas godine (2026.) sredinom kolovoza (s vrhuncem u noći 12. na 13. kolovoza) čeka pljusak zvijezda padalica, zapravo meteorski pljusak Perzeidi, poznat i po nazivu ”suze sv. Lovre”.
Ove godine iste noći čeka nas još jedan spektakl! Iz Hrvatske će, naime, biti vidljiva djelomična pomrčina Sunca tijekom koje će Mjesec prekriti oko 70 % Sunčeva diska. Dodatnu posebnost ovom događaju daje činjenica da će se najveća faza pomrčine podudariti sa zalaskom Sunca, pa ćemo moći gledati kako djelomično zasjenjeno Sunce nestaje iza obzora. Za razliku od Perzeida, pomrčinu Sunca ne smije se promatrati golim okom (a ni kroz objektiv teleskopa ili dalekozora bez posebnih filtara), nego isključivo kroz posebne naočale.
”Zvijezde padalice” nemaju veze sa zvijezdama koje padaju, nego je riječ o meteorima, metalnim ili kamenim nebeskim tijelima koja obilazeći Sunce ulaze u Zemljinu atmosferu te prolazeći kroz nju sagorijevaju. Zbog toga što izgledaju poput baklje koja pada prema Zemlji, razumljivo je zašto se često nazivaju zvijezdama padalicama.
Ako vas zanima kada promatrati Perzeide 2026., kako nastaju i zašto ih nazivamo zvijezdama padalicama, pročitajte i naš vodič 10 zanimljivosti o Perzeidima.
Ukratko o Perzeidima
- 🌠 Perzeidi su meteorski pljusak
- ☄️ Uzrokuje ga komet Swift–Tuttle
- 📅 Vrhunac je svake godine oko 12. kolovoza
- 🙏 Naziv "suze sv. Lovre" potječe od blagdana sv. Lovre (10. kolovoza), jer je oko tog datuma obično vrhunac Perzeida
- ⭐ To nisu zvijezde koje padaju
Što su Perzeidi ili suze sv. Lovre?
”Perzeidi”, odnosno ”suze sv. Lovre”, koji su najizraženjiji, a možda i najpoznatiji meteorski pljusak, uzrokuje komet Swift-Tuttle odnosno činjenica da se njegova putanja oko Sunca križa sa Zemljinom. Pogledajte sliku u nastavku i svakako kliknite na nju jer će vas to odvesti do odlične animacije.
Komet je nebesko tijelo sastavljeno od krute jezgre i omotača od smrznuta plina i prašine, koje putuje po svemiru. Često ima ”rep”, koji se sastoji od vode, zrnaca prašine, krhotina i raznih plinova, i to je veći što je komet bliži Suncu.
Komet Swift-Tuttle obiđe Sunce jednom u 133 godine. Otkriven je 1862. godine kad je na nebu svijetlio jednakom silinom kao i sjajna zvijezda Sjevernjača. Jezgra kometa ima 26 kilometara u promjeru te mu je putanja precizno određena. Zadnji put bio je u bliskom susretu sa Zemljom 1992. godine te će nam na nebu opet zasjati 2126. godine. Uzduž putanje kometa, a pogotovo u blizini Sunca, za sobom ostavlja krhotine, prašinu i plin koji se na tom tragu nakupljaju. Mnoge krhotine nalaze se ondje već otprilike tisuću godina.
Kako Zemljina putanja prolazi preko putanje kometa Swift-Tuttle, Zemlja svake godine u srpnju i kolovozu prolazi kroz oblak ”ostataka” koje je ostavio za sobom. Prolaskom Zemlje kroz trag kometa, krhotine i prašina ulaze u Zemljinu atmosferu te zbog trenja koje nastaje dok se kreću kroz nju, u njoj i sagorijevaju. S obzirom na to da je oblak krhotina i prašine gust, na nebu se, gledajući sa Zemlje, vidi cijeli ”pljusak” meteora.
Zašto ”Perzeidi”?
Meteorski pljusak naziva se Perzeidima jer se čini kao da izniče iz zviježđa ”Perzej”. Naime, iako se meteori mogu opaziti po cijelome nebu, kada bismo putanje meteora pratili unatrag, vratile bi nas u jednu točku, tzv. radijant. U slučaju Perzeida ta se točka polazišta nalazi u zviježđu Perzeju. A zbog toga što je zviježđe Perzej u vremenu kad Zemlja prolazi kroz kometov trag vidljivo sa sjeverne polutke, s te je polutke meteorski pljusak i najvidljiviji.
Zviježđe Perzej nazvano je prema junaku iz grčke mitologije. Prema mitu, Perzej je ubio Meduzu, jednu od sestara Gorgona, čudovišnih bića čiju su kosu činile zmije i čiji je pogled okamenjivao svakoga tko ih pogleda. Meduzu je pokorio pameću: svojim je štitom ozrcalio njezin pogled i time Meduzine moći okrenuo protiv nje same.
Meduzinu glavu, koju Perzej kao trofej drži u rukama, na nebu “glumi” zvijezda Algol. Ime te zvijezde dolazi od arapske riječi koja znači ”demon” pa se Algol nekada naziva i ”demonskom zvijezdom”. Prema mitu, Perzej je oženio princezu Andromedu (kći Kefeja i Kasiopeje, kralja i kraljice Etiopije) pa tako Andromeda i Perzej na nebu ostaju uvijek zajedno. A kako to često biva i u stvarnom životu, i punica je vrlo blizu. Pogledajte sliku u nastavku.
Zašto ”suze sv. Lovre”?
Sveti Lovro kršćanski je svetac koji je živio u 3. stoljeću. Bio je u službi đakona te je upravljao crkvenim blagom i brinuo se o siromašnima. Pogubljen je 10. kolovoza 258. godine po nalogu rimskog cara Valerijana, koji je naredio da se mnogi biskupi, svečenici i đakoni pogube te da se crkvena dobra zaplijene.
Nakon što je papa Siksto II pogubljen, sv. Lovro je od rimskog prefekta dobio tri dana da sakupi i preda crkveno blago. U ta tri dana, međutim, marljivo je radio na tome da što veći dio toga bogatstva podijeli siromašnima tako da ga što manje završi u rimskoj riznici. To ga je stajalo života.
Prema predaji, pogubljen je mučenjem odnosno pečenjem na roštilju. Poznat je po pošalici koju je izrekao dok su ga mučili: "Ova strana je gotova, okrenite me i zagrizite!", čime je postao zaštitnikom komičara, mesara i kuhara. Međutim, neki povjesničari smatraju da mu je život ipak drugačije okončan, odrubljivanjem glave.
Kako god da je sv. Lovro umro, 10. kolovoza slavi se u njegovo sjećanje. A s obzirom na to da je njegova mučenička smrt tako blizu vrhunca meteorskog pljuska ”Perzeidi”, a razloga za plakanje u njegovu slučaju ima i više nego dovoljno, pljusak se često naziva suzama sv. Lovre.
I za kraj …
Ukratko, meteorski pljusak Perzeidi ove će se godine (2026.) najbolje moći vidjeti u noći s 12. na 13. kolovoza, posljednjih nekoliko sati prije zore. Nisu to zvijezde koje padaju ni sv. Lovro koji plače, nego meteori odnosno oblak krhotina koji komet Swift-Tuttle ostavlja za sobom, pogotovo u blizini Sunca. Kada Zemlja prolazi kroz taj oblak, krhotine ulaze u atmosferu i potom sagorijevaju uz očaravajući bljesak, ostavljajući dojam da je zvijezda pala.
A ako vas zanima razlika između asteroida, kometa, meteoroida, meteora, vatrene kugle i meteorita, bacite pogled na donju sliku.
Želite saznati više o Perzeidima?
Česta pitanja o suzama svetog Lovre
Zašto Perzeide nazivamo suzama svetog Lovre?
Perzeidi se u narodu nazivaju suzama svetog Lovre jer se njihov vrhunac događa oko blagdana svetog Lovre, koji se obilježava 10. kolovoza. Kroz stoljeća ta se vremenska podudarnost pretvorila u lijepu narodnu predaju.
Tko je bio sveti Lovro?
Sveti Lovro bio je kršćanski đakon iz 3. stoljeća. Prema predaji, pogubljen je 10. kolovoza 258. godine tijekom progona kršćana u Rimskom Carstvu te se danas slavi kao jedan od najpoznatijih kršćanskih svetaca.
Imaju li Perzeidi ikakve veze sa svetim Lovrom?
Ne. Perzeidi su prirodna astronomska pojava uzrokovana ulaskom sitnih čestica koje je u Zemljinoj atmosferi za sobom ostavio komet Swift–Tuttle. Veza sa svetim Lovrom isključivo je povijesna i kulturna.
Zašto se meteorski pljusak naziva Perzeidima?
Naziv Perzeidi dolazi od zviježđa Perzeja. Promatraču na Zemlji čini se kao da svi meteori izlaze iz jedne točke na nebu koja se nalazi u tom zviježđu, iako se mogu pojaviti bilo gdje na nebu.
Kada su Perzeidi najvidljiviji?
Perzeidi su aktivni svake godine od sredine srpnja do kraja kolovoza, a vrhunac aktivnosti najčešće dosežu oko 12. kolovoza. Najviše meteora može se vidjeti nakon ponoći i pred zoru.
